Važnost vakcine nikad nije bila jasnija nego danas, kada se ogroman novac ulaže u što brže pronalaženje “lijeka” za novi koronavirus. Više od 40 država i donatora dosad je već uložilo osam milijardi dolara u pronalaženje sigurne i efektivne vakcine za COVID-19.
Kako su vakcine iskorijenile bolesti
Razvoj prve vakcine najčešće se pripisuje Edvardu Dženeru, engleskom doktoru koji je 14. maja 1796. virusom kravljih boginja inokulirao osmogodišnjeg dječaka. Dječak je tako postao imun na puno ozbiljniji oblik bolesti – velike boginje.
Otud potiče i naziv “vakcina” – latinska riječ za kravu – vacca te pridjev izveden od ove imenice – vaccinus, to jest “kravlji”, “onaj koji je deriviran od krave”.
Efikasnost vakcina
Podaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokazuju koliko su vakcine bile efikasne u iskorjenjivanju velikih bolesti u Sjedinjenim Američkim Državama.
U 20. vijeku godišnje je u prosjeku 29.000 ljudi bilo zaraženo boginjama, dok 2019. nije zabilježen nijedan slučaj – 100 procentno iskorjenjivanje.
Iako se posljednjih godina vraćaju ospice, uglavnom zbog jačanja protivvakcinacijskog pokreta, njihov broj nije ni blizu onom iz 20. vijeka. U Americi je u 2019. godini bilo 1.287 slučajeva, dok ih je godišnje u 20. vijeku bilo više od pola miliona. Efikasnost u iskorjenjivanju bolesti je veća od 99 odsto.