Angina Pectoris je koronarna bolest srca koja se zbog svojih simptoma često miješa sa srčanim udarom, odnosno infarktom. Bolovi u grudima ili nelagodnost izazvani smanjenim dotokom krvi u srčani mišić – miokard jesu zapravo glavni simptomi angine pektoris. Zbog smanjenog protoka krvi, srčani mišić ne dobija dovoljno kiseonika što dovodi do pojave bolova i nelagodnosti u predjelu grudi.
Koji su simptomi Angine Pectoris
Slične simptome ima i infarkt srca te se ove dvije potpuno različite bolesti često mješaju. Istina je da je angina pectoris ipak jedna koronarna bolest koja zapravo može da poveća rizik od nastajanja srčanog udara.
Angina pectoris je bolest koronarnih arterija koja može dovesti do sužavanja koronarnih arterija što se odražava na protok krvi do srčanog mišića. Bolest nije nimalo naivna, i preporučuje se da odmah nakon što osjetite bolove ili nelagodnost u grudima potražite savjet lekara.
Najbolje bi bilo da što prije zakažete pregled kardiologa. Poliklinika Dr. Rončević ima na raspolaganju sjajan tim stručnjaka iz oblasti kardiologije, te kod njih možete zakazati pregled kardiologa po akcijskoj cijeni još danas!
Angina Pectoris simptomi
Postoje dvije glavne vrste angine – stabilna i nestabilna. Stabilna angina ujedno je i najčešći tip i razvija se tokom fizičke aktivnosti. Ona obično traje kratko (otprilike pet minuta ili manje) ako je fizička aktivnost prestala.
Nestabilna angina je rjeđa i obično se javlja tokom perioda odmora. Nestabilna angina obično traje duže i simptomi mogu biti jači. Nikako nemojte zanemariti značaj simptoma koje osjećate, jer se lako može desiti da vam angina signalizira da predstoji srčani udar.
Važno je da se odmah obratite kardiologu , čak iako simptomi prestanu i kratko traju.
Učestali simptomi angine pectoris su sljedeći:
- bol ili nelagodnost u grudima, kao što je stezanje u grudima
- nelagodnost u vilici, vratu, rukama, gornjem dijelu stomaka, ramenu ili leđima
- mučnina
- znojenje
- vrtoglavica
- umor
Postoji mnogo faktora rizika koji mogu biti povezani sa nastankom angine pectoris.
Neki od njih su:
- krvni pritisak,
- dijabetes,
- gojaznost,
- porodična istorija,
- upotreba cigareta,
- stres
Angina pectoris dijagnoza
Najprije je potrebno da zakažete pregled kardiologa kako biste bili sigurni da se radi o angini i mogli da sprovedete predloženi tok liječenja. Da bi vaš kardiolog mogao da vam da predlog liječenja u slučaju angine, potrebno je da prvo postavi preciznu dijagnozu.
Do precizne dijagnoze dolazi se uz pomoć niza testova. Najprije će vas kardiolog pitati za porodičnu istoriju bolesti, za vaše životne navike i zdravstvene probleme.
Ukoliko spadate u rizičnu grupu i vaš kardiolog smatra da može biti angina pectoris, on će vam preporučiti da odradite EKG, ultrazvuk srca sa color doplerom krvnih sudova i test opterećenja, odnosno ergometriju.
EKG se radi kao prvi test za postavljanje dijagnoze, međutim ukoliko ste u fazi mirovanja, a imate stabilnu anginu, rezultat može biti sasvim normalan.
Zato je najbolje da se uz EKG ili Holter EKG radi i ultrazvuk srca sa kolor doplerom krvnih sudova.
Na taj način, vaš ljekar će imati preciznu sliku protoka krvi kroz srčani mišić. Ipak, u većini slučajeva ultrazvuk neće biti dovoljan i potrebno je uraditi i ERGO test, odnosno test opterećenja.
Obzirom da se on radi dok je tijelo izloženo fizičkom naporu (vožnji sobnog bicikla ili trčanju na traci) on pokazuje realno stanje srca u naporu.
Odnosno, tačno se može videti koliko napor srčanog mišića dovodi do nelagodnosti. Ukoliko je u pitanju angina pectoris može se videti da je srce pod većim opterećenjem u nedostatku kiseonika iz krvi.
Test se prekida po procjeni ljekara kada se dostignu određeni parametri testa ili ako dođe do značajnijeg poremećaja nekih od praćenih parametara ili stanja pacijenta.
Nakon testa ponovo se radi ultrazvuk srca kako bi se videlo kakve posljedice je fizička aktivnost ostavila na strukture i protok krvi u srčanom mišiću.
Angina pectoris lečenje
Nakon što kardiolog uspostavi preciznu dijagnozu angine, može se lako odrediti tok liječenja pacijenta sa koronarnom bolešću. Večina ljekara će svom pacijentu najprije preporučiti određene promjene u životnim navikama i ishrani. Prvo što će vam reći jeste da ostavite cigarete.
Zatim i neka pravila vezana za zdravu ishranu takođe će vam biti predočena.
Stres se takođe mora smanjiti, a za te potrebe najbolje je da radite ono što vas opušta svakoga dana.
Da li će to biti svakodnevna topla kupka od pola sata, šetnja u prirodi ili ples svejedno je, važno je samo da vam pomaže da se rješite stresa.
Pored toga, angina pectoris može se liječiti i određenim medikamentima kao što su:
- aspirin,
- statini,
- beta-blokatori,
- blokatori kalcijumovih kanala ili
U nekim slučajevima kardiolog može preporučiti i da se odradi Angioplastika i vaskularno stentiranje. Ova procedura, koja koristi balone i/ili stentove, izvodi se kako bi se otvorila blokada u koronarnim arterijama i poboljšao dotok krvi u srce.
Takođe, jedna od opcija za liječenje angine pectoris može biti i operacija premosnice koronarne arterije (CABG).
Ova operacija povećava protok krvi u srce korišćenjem vene ili arterije iz drugog dijela tijela da bi se preusmjerio protok krvi oko područja suženja ili blokade u koronarnim arterijama srca.
Koronarne bolesti nisu za šalu.
Ukoliko ste primjetili bilo kakvu nelagodnost dok ste se jutros šetali ili popeli uz nekoliko stepenika do stana, obavezno što prije zakažite pregled kardiologa.
Za više informacija i zakazivanje pozovite broj telefona: +381 63 384 940.
Poliklinika Dr. Rončević misli o vašem zdravlju!