Prije svega je to humani čin kojim za malo slobodnog vremena kontrolišetesvoje zdravlje i spašavate bolesne i unesrećene. Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Samo čovjek može drugom čovjeku dati krv i ne postoji drugi izvor krvi. Svaki pojedinac je u situaciji da mu je potrebna krv kao lijek ovisi direktno o dobrovoljnim davateljima krvi.
Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje bolesnika potrebno je uvijek imati dovoljan broj darivatelja krvi, a time i dovoljne količine krvi u pričuvi.
Davanje krvi: Sve što treba znati
Ko je dobrovoljni davatelj krvi?
Dobrovoljni, neplaćeni davatelj krvi je osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dobrovoljni, zato nije plaćen niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac. Osnovna načela davanja krvi su:
- dobrovoljnost,
- anonimnost,
- solidarnost,
- besplatnost.
U svrhu osiguravanja kvalitetne i sigurne krvi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) usvojile su dokument kojim se obvezuju da će se osiguranje krvi i krvnih pripravaka temeljiti na dobrovoljnom i neplaćenom davalaštvu.
Kako se postaje dobrovoljni davatelj krvi?
Jednostavno – najprije morate donijeti odluku da želite davati krv i tako spašavati živote ljudi. Javite se u svoje društvo Crvenog križa. Davanje krvi je povlastica zdravih ljudi jer samo zdrava osoba može biti davatelj krvi.
Koliko često i ko može dati krv?
Krv mogu dati zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti. Muškarci mogu dati krv svaka 3, a žene svaka 4 mjeseca.
Koji su razlozi privremenog odbijanja davatelja?
Razlozi privremenog odbijanja davatelja:
- nizak hemoglobin,
- visoki ili niski krvni tlak,
- žene za vrijeme menstruacije, trudnoće ili dojenja,
- lakše akutne bolesti (hunjavica, prehlada),
- tetovaža i piercing,
- alkoholizirano stanje,
- uzimanje antibiotika,
- cijepljene osobe,
- nakon primanja transfuzije,
- nakon operativnih zahvata i sl.
Ovo su samo neki od razloga privremenog odbijanja. Konačnu odluku donosi doktor prilikom pregleda i razgovora s davateljem prije samog čina davanja krvi.
Može li čovjek davanjem krvi dobiti AIDS?
NE – to nije moguće! Davanjem krvi ne može se dobiti niti AIDS niti bilo koja druga bolest. Pribor koji se koristi prigodom uzimanja krvi je zapakiran, sterilan i za jednokratnu uporabu.
Može li davanje krvi biti štetno za ljudsko zdravlje?
NE – zdrav organizam ima uvijek dovoljne količine krvi (oko 5 litara). Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontrolišemo naše zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi, davatelj prolazi liječnički pregled, kontrolira nivo željeza u krvi, a njegova krv se testira na AIDS, hepatitis i sifilis.
Određuje se i pripadnost krvnoj grupi (A, B, AB, O; svaka može biti Rh + ili Rh -).
Najčešći mitovi o davanju krvi
Stariji ljudi ne mogu dati krv
U SAD-u, ljudi koji su prešli šesnaestu godinu i tjelesna masa im prelazi 50 kilograma, mogu donirati. Međutim, ovo pravilo se mijenja ovisno o državi. Tako, primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu, darivatelj može biti osoba od 17 do 66 godina, a ako je osoba navršila 66. godinu života, a dotad je već bila donor, može nastaviti s davanjem krvi sve do 70. godine života.
Ako uzimate lijekove, ne možete dati krv
Ovo je djelomičan mit. Pojedinci koji uzimaju određene lijekove, uključujući antikoagulante, lijekove protiv trombocita i tretmane protiv akni, ne bi trebali biti darivatelji. Međutim, u većini slučajeva lijekovi ne bi trebali biti razlog zbog kojeg ne biste mogli darivati krv.
Šteti zdravlju
Dvanjekrvi ne šteti zdravlju, riječ je o klasičnom mitu. Ako je davaoc zdrav i ima dovoljno željeza u krvi, njegovo zdravlje sigurno neće biti ugroženo. Osim toga, zdrav organizam donora brzo se oporavlja te već u prva 24 sata nadoknađuje količinu i sastavne dijelove krvi – plazmu, trombocite, leukocite.
Osobe s tetovažama i piercingom ne mogu biti darivatelji
Osobe s hipertenzijom ne mogu darivati krv
Sve dok je krvni tlak u granicama normale, osoba može dati krv. Osobe koje su bolovale ili trenutno boluju od teških hroničnih bolesti dišnog i probavnog sistema, osobe koje boluju od bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti, AIDS-a, šećerne bolesti, bolesti jetre te živčanih i duševnih bolesti, ne smiju nikako davati krv.
Vegetarijanci i vegani ne smiju davati krv
Ovaj mit se povezuje uz manjak željeza s kojim se vegetarijanci i vegani često bore. Međutim, neovisno o načinu prehrane, ako je krvna slika davaoca dobra te ako osoba ne boluje od anemije, nema razloga zašto ne bi donirala krv.
Davanje krvi izaziva jaku mučninu
Davanje krvi može izazvati blagu slabost, no dovoljna količina vode i „snack” koji dobijete nakon davanja, vratit će vas u život. Mučninu najčešće osjete mlađi ljudi niže tjelesne mase. Osjećat ćete se bolje ako nekoliko sati prije davanja krvi pojedete lagani obrok i popijete vode.