Vodič kroz dobre i loše masnoće

Masnoća i masne kiseline dolaze u mnogim oblicima. Neke su dobre, neke loše, a neke vrlo loše za naše tijelo i zdravlje. Planirate li radi zdravlja promijeniti režim prehrane ili pak želite izgubiti višak kilograma, donosimo kratki pravilnik o masnoćama koji bi svi trebali znati.

DOBRE MASNOĆE

1. Mononezasićene masnoće
To su masnoće koje tijelo voli i treba. Najčešći izvori ove vrste masti u obliku ulja pronalazimo u maslinovom te ulju kikirikija i kanole. One su na sobnoj temperauri u tekućem obliku.

Advertisements


Ove namirnice, zahvaljujući dobrim masnoćama dokazano smanjuju razinu ‘lošeg’ LDL kolesterola i zadržavaju HDL kolesterol koji je dobar za naše zdravlje.

Izvori: Masline, kikiriki, avokado, orašasto voće poput badema i lješnjaka te sjemenke bundeve i sezama.

2. Polinezasićene masnoće
Ove masnoće veliki su prijatelj našeg tijela i potrebno ih je redovito unositi u organizam. Ulja koja sadrže ovu vrstu masnoća su suncokretovo, kukuruzno i sezamovo ulje.Veliki izvor polinezasićenih masnih kiselina skriven je u ribi (omega-3 i omega-6), a posebno plavoj ribi (srdela, skuša, tuna…)

Dokazano je kako ove masnoće smanjuju rizik od srčanih bolesti i to na način da smanjuju ukupni kolesterol kao i LDL kolesterol.

Izvori: Plava riba, jaja, sjemenke lana, sezama i suncokreta, orasi.

LOŠE MASNOĆE

1. Zasićene masnoće
Smatraju se ‘lošim’ masnoćama koje najčešće pronalazimo u mesu i proizvodima životinjskog porijekla te nekim biljnim uljima poput običnog, palminog i kokosovog. Na sobnoj temperaturi one su u krutom stanju.

Prevelike količine zasićenih masnoća u prehrani, zbog povećanja razine ukupnog i LDL kolesterola, dokazano uzrokuju začepljenje krvih žila te time povećavaju opasnost od bolesti srca.

Izvori: Rafinirana ulja(biljno, palmino), margarin, masno crveno meso i perad, obični maslac i kakao maslac.

2. Trans-masne kiseline
Trans- masti nastaju u procesu hidrogenizacije nezasićenih masnih kiselina u biljnim uljima pri proizvodnji čistih masnoća (margarin) te tijekom rafiniranja biljnih ulja pri visokim temperaturama (kod prženja hrane). Isto tako, u prirodnom obliku se mogu naći u nekim proizvodima životinjskog porijekla.

Ove vrste masnoća dokazano i značajno povećavaju opasnost od bolesti srca i krvnih žila te dijabetesa i pretilosti. Smatraju se vrlo štetnima jer, ne samo da snižavaju razinu dobrog (LDL) kolesterola, već istovrmeno povečavaju razinu ‘lošeg’ HDL kolesterola.

Izvori: Gotova hrana (služi kao konzervans), pržena i ‘brza’ hrana, kao i ona pripremana u dubokom ulju (krumpirići, čips)