Svakodnevno smo zatrpani hrpom novih informacija o prehrani i njezinom utjecaju na naš organizam. Među tim informacijama ima i puno zabluda u koje vjerujemo, a magazin Prevention izdvojio je one najveće a vi odlučite koja je po vama najveća neistina o hrani.
5 najvećih neistina o hrani na koje svi ‘padamo’
1. Batat je bolji od običnog krumpira. Ovaj mit potječe iz SAD-a. Amerikanci jedu velike količine procesuiranog krumpira (npr. u obliku čipsa ili pomfrita) i zbog toga je ovo povrće mi krivo ni dužno došlo na loš glas te se povezuje se s pretilošću i dijabetesom.
Nasuprot tome, batat je na glasu kao zdrava zamjena za krumpir s većom količinom nutrijenata. Međutim, ove dvije namirnice zapravo imaju komplementarne prehrambene razlike. Tako batat ima više vlakana i vitamina A, a krumpir više esencijalnih tvari poput željeza, magnezija i kalija.
2. Crveno meso uzrokuje rak. Japanski znanstvenici proveli su 1986. istraživanje na miševima koje su hranili heterocikličkim aminima, tvarima koje nastaju kuhanjem mesa. Životinje su nakon nekog vremena oboljele od raka i od tada značajan broj studija povezuje crveno meso s tom bolesti. Međutim, ni jedno istraživanje nikada nije pronašlo direktnu uzročno –posljedičnu poveznicu između konzumacije crvenog mesa i raka.
Velika populacijska istraživanja također nisu pouzdana jer ovise o ispitanicima s različitim prehrambenim navikama i zdravstvenim problemima, a njihovi rezultati obično se ne fokusiraju na uzrok bolesti. Zato ne morate prestati jesti crveno meso, jednostavno pripazite na količinu jer i najzdravija namirnica može postati ‘nezdrava’ ako je previše pojedete.
3. Visoki unos proteina je štetan za bubrege. Znanstvenici su 1983. godine ustanovili da visoki unos proteina povećava stopu glomerularne filtracije. Taj izraz označava količinu krvi koju bubrezi filtriraju u jednoj minuti i znanstvenici su smatrali su da ubrzanje GFR-a šteti bubrezima.
Međutim , kasnije provedena istraživanja ustanovila su da to nema nikakav utjecaj na funkciju bubrega, kako zdravih tako ni bolesnih.
4. Fruktozno-kukuruzni sirup deblja više od običnog šećera. Ovaj sirup česta je zamjena za šećer u industrijskim pićima i raznim drugim namirnicama,a uzrokuje stvaranje masnoća u krvi. Sirup i obični šećer zapravo su slični po sastavu, s jednako visokim udjelom fruktoze i jednako su štetni. To su prazni ugljikohidrati koji se smiju jesti u minimalnim i kontroliranim količinama.
5. Sol uzrokuje visoki tlak i moramo ju izbjegavati. Smanjeni unos soli definitivno pomaže kod hipertenzije, ali ljudi s normalnim krvnim tlakom ne trebaju se bojati soli. Trebate pripaziti samo da unosite dovoljno kalija u organizam jer je upravo balans u količini soli i kalija bitan za krvni tlak. Jedite brokulu, banane, špinat, krumpir i grahorice jer te namirnice po porciji sadrže i do 400 grama kalija.
(Zadovoljna.hr)