Kakvu budućnost možemo očekivati za 30 godina

Kako bi dobili odgovor pitanje kakvu budućnost možemo očekivati za 30 godina, novinari The Telegrapha upitali su neke futurologe i znanstvenike o njihovim predviđanjima budućnosti i što možemo očekivati za trideset godina.

Kakvu budućnost možemo očekivati za 30 godina

Alex Ayad s Imperial Collegea u Londonu kaže kako ćemo tada, zahvaljujući tehnikama direktne stimulacije mozga, moći dijeliti emocije i emocionalne doživljaje i uploadati ih u mozak – npr. ako netko na društvenim mrežama objavi fotografiju s koncerta kojem prisustvuje, njihovi prijatelji koji budu pregledavali tu fotografiju moći će osjetiti i uzbuđenje i ostale osjećaje osobe koja je na koncertu i koja je objavila tu fotografiju. Tada bi čak mogle postojati i virtualne trgovine emocijama – slično kako danas kupujemo aplikacije, mogli bi kupovati i emocije koje ćemo moći osjetiti.

Ayed predviđa kako će gradovi u kojima ćemo živjeti biti napravljeni od ‘živih i dinamičnih materijala’ koji će se prilagođavati okolišu te će arhitektura biti integrirana sa sintetičkim oblicima života ili bioloških strojeva koji će biti napravljeni od stanica bakterija i algi koje će se razvijati i mijenjati ovisno o potrebama stanara zgrada. Oni će razgrađivati sve tvari koje onečišćuju okoliš, pročišćavat će vodu i koristiti sunce za stvaranje korisnih kemikalija, energije i topline. Još jedno njegovo predviđanje odnosi se na tzv. plašt nevidljivosti s kojim ćemo moći ukloniti ‘ružne objekte’, dok Oren Etzionis Allen instituta za umjetnu inteligenciju vjeruje kako će do 2045. godine ‘umjetna inteligencija pronaći odgovore na neke od najvećih pitanja čovječanstva’.

Advertisements


Iako do tada umjetna inteligencija još neće doseći nivo inteligencije kakav imaju ljudi, računala s umjetnom inteligencijom moći će ‘čitati s razumijevanjem’ pa će tako moći pročitati milijune stranica znanstvenih radova i sama povezivati teorije u njima i na temelju njih predlagati rješenja za brojne znanstvene probleme – npr. umjetna inteligencija mogla bi pronaći lijek za rak.

Tamar Kasriel iz kompanije Futureal kaže da Marty McFly u 2045. godini ne bi mogao razlikovati pravi hoverboard od virtualnog hoverboarda te ona očekuje kako bi se mogla smanjiti razlika između stvarnog i digitalnog te umjetnog i ljudskog, a zahvaljujući tehnologiji ljudi će se moći nadograđivati – egzoskeletoni već danas pomažu invalidima, a američka vojska radi na takvom egzoskeletonu koji će njihovim vojnicima omogućiti da budu brži, učinkovitiji i da nose više tereta. Ako su takve stvari dostupne već danas, možemo samo zamisliti kako će izgledati i kakve će sve mogućnosti imati za trideset godina te ćemo biti snažniji, pametniji, imat ćemo bolji vid, sluh itd. Što se automobila tiče, već danas možemo vidjeti kako će izgledati budućnost te će njima u potpunosti upravljati računala, a ljudi će ih voziti samo iz zabave i sporta.

Futurolog i pisac Richard Watson, poput Alexa Ayeda, smatra kako će važan dio budućnosti biti upravljanje emocijama te vjeruje da će računala, telefoni pa čak i kuće prepoznavati naše emocije kojima će se prilagođavati te će ih čak moći predvidjeti i na temelju toga prilagoditi svoje ponašanje/djelovanje – npr. ako po načinu tipkanja računalo ‘osjeti’ nervozu korisnika, onda mu neće čitati i pokazivati negativne mailove. On smatra kako će tehnologija u potpunosti promijeniti i prehrambenu industriju tako da ćemo pizze, kolače i drugu hranu printati putem 3D printera.

Peter Cochrane, bivši tehnološki direktor BT-a vjeruje kako će se sve oko nas nadzirati, analizirati i pratiti – ogledalo u kupaoni ujutro odmah će nam izmjeriti puls i otkucaje srca, četkica za zube analizirat će slinu, pločice na podu izmjerit će težinu itd., a svi će ovi podaci usporediti s podacima o vašim aktivnostima prethodnog dana. Na temelju svih tih podataka, kao i planiranih aktivnosti, računalo će predložiti optimalan meni za doručak, skuhati kavu i napraviti prirodni sok – sve će biti podređeno vašim potrebama i načinu života.

Futurolog Mark Drapeau vjeruje kako će u budućnosti siromaštvo i glad eliminirati – Uber, kompanija čija je usluga od danas dostupna i u Hrvatskoj, do tada bi mogla postati najveća svjetska logistička, transportna i energetska kompanija. Prema njegovom utopističkom razmišljaju Uber, zajedno s brojnim partnerima, svoju će tehnologiju i velika ulaganja u istraživanje i razvoj, autonomne automobile i velike transportne mreže iskoristiti za pomaganje ljudima te će svima na svijetu hranu i voda biti dostupni po ekstremno niskim cijenama, što će dovesti do velikog smanjenja gladi i siromaštva.