Kako je nastao kalendar

Kalendar (od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala.

Kako je nastao kalendar

Kalendar koji danas koristimo i koji je u službenoj upotrebi u većini svijeta svoje korijene vuče iz rimskog kalendara. U davna vremena svaka je veća civiliziacija imala svoj kalendar. Tako su nam poznati židovski, egipatski, babilonski, kineski i grčki kalendari. Međutim, kako je naša civilizacija nastala na ostavštini rimske civilizacije, tako smo preuzeli i njihov kalendar. Taj se kalendar zvao julijanski kalendar jer ga je uveo rimski vojskovođa Gaj Julije Cezar. Prihvatilo ga je kršćanstvo i uz manje promjene koristio se sve do 16. stoljeća. Imena mjeseci bila su na latinskom: Januarius, Februarius, Martius, Aprilis, Maius, Junius, Julius, Augustus, September, October, November i December. Sedmi i osmi mjesec u slavu rimskog vojskovođe Cezara i cara Augusta ponijeli su njihova imena.

S vremenom je uočeno da julijanski kalendar svakih 128 godina kasni jedan dan i do 16. stoljeća skupilo se deset dana kašnjenja. Kada su to uočili, astronomi su odlučili izraditi novi kalendar koji će biti precizniji. Osim toga, trebalo je i izbaciti 10 dana viška iz kalendara. To je postignuto uvođenjem gregorijanskog kalendara koji je nazvan po papi Grguru VII.

Advertisements


Gregorian-Julian Calendar

Kalendar koji je ustanovljen prije gotovo 550 godina još je u upotrebi

Papa Grgur VII. je 1582. godine objavio reformu dotadašnjeg julijanskog kalendara. Promjene su bile sljedeće:

Iz kalendara će se izostaviti 10 dana, tako da poslije četvrtka 4. oktobra 1582. slijedi petak 15. oktobar.
Prestupna je svaka godina djeljiva s 4, osim godina djeljivih sa 100 kod kojih su prestupne samo one djeljive s 400.
Prestupna godina ima jedan dan više od obične (koja ima 365 dana) koji se stavlja na kraju februara.
Uskrs će se  izračunavati po novom pravilu, vezanom za novi kalendar.
Prvi dan u godini bit će 1. januara.