Šta utiče na rad procesora

Tražite li novi procesor? Ili ste primijetili da performanse procesora vašeg računara stalno variraju? Ali koji su faktori koji utiču na rad procesora?

Šta utiče na rad procesora

Istina je da spoljni faktori, kao što je temperatura, i unutrašnji faktori, kao što su brzina takta, veličina keša ili propusni opseg, utiču na rad procesora. Ali koliko je svaki od ovih faktora bitan? Da bismo saznali, pobliže ćemo pojasniti svaki od njih.

Broj jezgara

CPU-i imaju procesorske jedinice poznate kao jezgre. Svaka jezgra je dizajnirana da dohvaća, čita i izvršava instrukcije. Dakle, što više jezgri procesor ima, to je veći broj instrukcija koje može obraditi.

Svaki program koji radi na vašem računaru ima niz podataka poznat kao nit. Jednojezgarni procesor može obraditi jednu nit podataka u isto vrijeme, tako da će se procesor prebacivati između više niti kako bi održao proces.

Zbog toga su proizvođači razvili višejezgrene procesore. Imati više od jedne jezgre omogućava vašem računaru da istovremeno upravlja više niti, povećavajući ukupne performanse.

Međutim, povećanje broja jezgara ne povećava brzinu obrade računara proporcionalno. Procesorske jezgre stalno komuniciraju jedna s drugom, koristeći dodatnu procesorsku snagu.

Brzina takta

Brzina procesora, ili brzina takta, pokazuje koliko brzo CPU može da radi. Obično se brzina takta izražava u GHz i otkriva broj ciklusa instrukcija koje procesor može izvršiti u sekundi. Na primjer, procesor na 4,2 GHz je sposoban za 4,2 milijarde ciklusa u sekundi.

Naravno, što je veća brzina takta, to je veći broj ciklusa koji procesor može izvršiti u sekundi. Brzina procesorskog takta može se poboljšati kroz proces poznat kao overclocking.

Ako niste zadovoljni taktom vašeg procesora, možete overklokovati CPU svog računara za brže performanse, ali treba da imate na umu nedostatke overkloka.

Ciklus takta

Ciklus sata ili takta je period između dva električna impulsa unutar procesora. Svaki impuls predstavlja signal CPU-u da izvrši određeni zadatak. Stariji CPU-i su dizajnirani da izvršavaju jedan zadatak po ciklusu takta, za razliku od modernih CPU-a, koji su sposobni da obrađuju više zadataka tokom istog ciklusa takta.

Dakle, procesor sa visokim taktom će raditi brže, jer može izvršiti više instrukcija tokom istog ciklusa.

“Keš” (Cache)

Svaki procesor ima ugrađenu memoriju velike brzine, poznatu kao keš memorija. Procesor koristi keš memoriju za spremanje instrukcija i podataka koji bi mu mogli ponovo privremeno zatrebati.

Veća veličina keš memorije će poboljšati performanse procesora, jer mu nije potrebno mnogo vremena za dohvat privremeno pohranjenih informacija.

Bandwidth

Bandwidth predstavlja brzinu kojom procesor može dohvatiti ili pohraniti podatke u memoriji računara. Većinu vremena, memorijski propusni opseg je izražen u bajtovima/sekundi. Dakle, što je veći propusni opseg procesora, to brže može čitati i pisati podatke.

Ekstremne temperature

Najčešća prijetnja vašem procesoru je pregrijavanje. Kako se procesoru dodjeljuje više zadataka, on postaje sve topliji. Rad na visokim temperaturama će negativno uticati na njegove performanse, a može čak i skratiti njegov životni vijek. Ako se procesor pregrije, senzor temperature matične ploče će uputiti CPU da uspori ili ga čak isključi kako bi ga zaštitio.

Moderni procesori mogu normalno raditi do 176 stepeni Farenhajta (80 stepeni Celzijusa), a neki od najnovijih Intelovih i AMD-ovih CPU-a čak dostižu 194F/90C, tako da ćete primijetiti ako se vaš računar zagrije prije nego što procesor pretrpi nepovratna oštećenja. Međutim, ako želite biti sigurni da se vaš procesor ne zagrijava previše, možete provjeriti temperaturu CPU-a.

Ako temperatura vašeg CPU-a konstantno prelazi 158 stepeni Farenhajta (ili 70 stepeni Celzijusa), trebalo bi da nabavite moćan hladnjak ili dobro provjetreno kućište.

Kako ubrzati procesor

Ventilator kompjutera

Isto važi i za niske temperature. Ako čuvate računar u veoma hladnoj prostoriji, procesor bi se mogao oštetiti dok se zagrijava. Električna energija koja prolazi kroz njegove krugove će zagrijati njegove komponente i može uzrokovati unutrašnju kondenzaciju ili učiniti da se jezgra prošire i izobliče.

Materijali za izradu

Ako ste perfekcionista, razmišljat ćete o materijalima izrade kada tražite svoj sljedeći CPU. Različiti proizvođači koriste različite materijale za svoje proizvode, a rezultati se mogu razlikovati. Svaki element procesora, uključujući i materijale, će uticati na njegove ukupne performanse. Ne tako dobri materijali mogu uzrokovati pregrijavanje procesora i tako ga usporiti.

Kada je riječ o procesorima, najsporija komponenta će imati utjecaj na cjelokupno ponašanje CPU-a.

Broj pokrenutih programa

Istina je, bez obzira na to koliko je vaš procesor nov ili skup, njegove performanse će se smanjiti ako mu zadate previše zadataka. Ako na vašem računaru stalno imate puno aplikacija sa velikim resursima, možda ćete primijetiti da vaš računar počinje da se kreće malo sporije. Multitasking usporava procesore dok distribuiraju svoje resurse među više zadataka koji se izvršavaju. Stoga, kad god je to moguće, zatvorite sve aplikacije koje vam više nisu potrebne. Takođe, pomaže ako ne držite računar stalno uključen.

Najnovije

Popularno

Više savjeta