Magnetizam je široko rasprostranjena pojava u prirodi. Svaki se magnet sastoji od mnoštva magnetića. To nisu zasebni predmeti, već vrlo sitni dijelovi koji i sami djeluju poput magneta. U magnetu se ti magnetski dijelovi slažu u nizove. Magnetske dijelove zovemo elementarnim magnetima. Donosimo objašnjenje kako magneti privlače predmete.
Kako magneti privlače predmete
Najobičniji primjer magnetizma su prirodni i trajni magneti koji privlače predmete od željeza. Magnetizam je jedan od fenomena zbog kojeg neki materijali djeluju privlačnom ili odbojnom silom na druge materijale. Elektricitet i magnetizam su usko vezani jer sve u biti nastaje iz gibanja elektrona, koji kruže oko jezgre atoma i oko vlastite osi. To gibanje zovemo spin. Gibanje elektrona odgovara malim prstenovima električne struje koji stvaraju električno polje.
Mineral magnetit (gvozdena ruda na kojoj je prvo primjećeno magnetno svojstvo privlačenja) je prirodni magnet. Ali većinu magneta moraju posebnim postupkom da naprave ljudi
Magneti privlače gvozdene i čelične predmete. Osim toga, magneti imaju i polove – sjeverni i južni. Kad se dva magneta približe jedan drugom, suprotni polovi se međusobno privlače, dok se isti polovi međusobno odbijaju. Magnetna polja su posljedica električnih struja – elektrona u pokretu. Elektroni, koji su u orbiti oko jezgra atoma, imaju negativno naelektrisanje. Pomjeranje tog naelektrisanja sa jednog mjesta na drugo naziva se struja. Električna struja proizvodi magnetno polje, a ono se u velikom luku prostire oko putanje po kojoj se kreću elektroni. Kod nekih materijala, kao što je, na primjer, gvožđe, atomi su uređeni na poseban način, koji omogućava da se takav materijal namagnetiše. Tu su atomi grupisani u takozvane magnetne oblasti. Svaka od ovih malih oblasti sadrži milijarde i milijarde atoma sa istovjetno usmjerenim magnetnim poljima. Zato je svaka oblast neka vrsta sićušnog magneta.
Znamo da postoje prirodni magneti, ali zbog činjenice da svako električno polje stvara i magnetsko polje, mogu se stvoriti umjetni magneti. Zemlja se ponaša kao veliki magnet, koji oko sebe stvara magnetsko polje duž smjera koji ide približno od Sjevernog do Južnog Zemljina pola. Zbog toga se magnetska igla kompasa namješta smjeru sjever – jug. Kompas su poznavali već stari Kinezi, ali prvi je govorio o Zemlji kao magnetu engleski fizičar William Gilbert 1600. godine.