Kada i kako je nastalo pismo? Prvi tekstovi napisani su u Egiptu i u Mezopotamiji. To su dugačke priče i poeme koje pričaju o stvaranju svijeta i ljudi, o životu bogova i pothvatima junaka.
Kako je nastalo pismo
Revolucija se dogodila oko 3000. pr. Kr. Narod Sumera u Mezopotamiji usvojio je sistem crteža, graviranih na glinenim pločicama, koji im je omogućavao da računaju svoje blago pri čemu je glava vola za vola, klas žita za žetvu itd. Izmislivši nove znakove za zapisivanje jezičnih glasova, a ne više stvari, Sumeri su izražavali sve više i više ideja i tako je rođeno pismo.
U Egiptu su se pojavili hijeroglifi između 3000. i 2500. pr. Kr. Za Egipćane su ti lijepi crteži bili način komuniciranja s bogovima, to je bilo sveto pismo. Njihovi tekstovi uklesani su ili naslikani u
hramovima, u piramidama, na sarkofazima, a njihove knjige bile su svici od papirusa (listovi dobiveni od biljke s obala Nila).
Slova abecede su zapravo znaci za zvukove. Latinično pismo ili latinica se temelji na rimskoj abecedi, staroj oko 2.500 godina. Velika slova latinice su gotovo ista kao slova upotrebljavana u rimskim natpisima u 3. stoljeću prije naše ere. Ćirilica je nastala u 9. stoljeću u Bugarskoj, na osnovu grčkog ustavnog pisma. Naziv je dobila po Cirilu, koji je širio kršćanstvo među Slavenima.
Prije nego što je izmišljena abeceda, da bi zabilježili neki događaj ljudi su upotrebljavali slike
Slika nekoliko antilopa mogla je značiti „ovdje je bogato lovište”, pa je i to zapravo bio jedan oblik pisma. Takvo „slikovno pismo” bilo je prilično usavršeno kod starih Babilonaca, Egipćana i Kineza.
Egipćani su sastavili neku vrstu abecede uključivši u svoje slike i 24 znaka, koji su predstavljali pojedina slova ili riječi sastavljene od jednog suglasnika. Ali, Egipćani nisu bili svjesni koliko je značajan taj njihov izum. Prije otprilike 3.500 godina stanovnici istočne obale Sredozemnog mora su shvatili da se isti znak može koristiti za iste zvukove u svim slučajevima gdje se javlja, pa su počeli upotrebljavati ograničen broj znakova, a znaci su, svi zajedno, tvorili abecedu.
Tu njihovu abecedu su usavršili stari Židovi, a kasnije i Feničani. Feničani su prenijeli svoju abecedu Grcima, a Rimljani su prihvatili grčku abecedu, uz određene izmjene i dopune, i predali je narodima Evrope u obliku tzv. latinice, od koje je nastala latinica koju mi danas upotrebljavamo.