Mnogi od nas imaju stari kompjuter ili laptop koji skuplja prašinu na regalu ili u podrumu. Od takvog kompjutera, bez obzira koliko je slab, možemo napraviti multimedijalni stroj za gledanje filmova i slušanje muzike na Linuxu!
Prošlo je vrijeme kada smo kupili jedan kompjuter i onda ga neprestano nadograđivali, mijenjali sastavnice te ga pokušavali što duže i više iskoristiti.
Prije su kompjuteri kupovani svakih 4 – 5 godina (a možda smo i malo rekli) dok je danas taj ciklus skoro dvostruko kraći. To možemo zahvaliti sastavnicama koje su daleko jače, ali se i brže troše.
Kako iskoristiti stari kompjuter
Pogledajmo na primjer prijenosne kompjutere. Njihov je „rok trajanja“ otprilike dvije do dvije i pol godine, odnosno do isteka garancije. Prilično je dobar primjer serija HP-ovih prijenosnika pod nazivom HP ProBook. Mnogi korisnici se žale da im se ubrzo nakon isteka garancije pokvari tvrdi disk, matična ploča ili čak ekran.
Ništa čudno jer je poznato da ti kompjuteri nisu napravljeni kako bi izdržali svakodnevnu upotrebu više od par godina. A prisjetite se samo onih IBM-ovih prijenosnika koji su koštali par tisuća njemačkih maraka, težili par kilograma i radili skoro 10 godina – ta su vremena davno prošla.
Desktop kompjuteri su nešto izdržljiviji (nema prijenosa, manje se zagrijavaju …) no ni oni nisu neuništiva. Čak i ako zanemarite razne kvarove na pojedinim sastavnicama, činjenica je da se tehnologija danas mijenja jako brzo. Možda čak i prebrzo, a posljedica toga su kompjuteri koji brzo postanu prespori, preslabi te završe na ormaru skupljajući prašinu. Vjerujemo da vas većina posjeduje barem jedan takav kompjuter.
Time govorimo o kompjuterima koja su u rangu s Pentium 3 i 4 procesorima – procesori s jednom jezgrom, 128 + MB DDR RAM-a, mali tvrdi diskovi (od 40 do 160 GB), slabe grafičke kartice i slično. Možda je vrijeme da ih skinete s ormara, obrišete prašinu i oživite s Linux operativnim sustavima i kompjuter napravite upotrebljivim. Da, pretpostavljamo da danas imate „zvijer“ od kompjutera i ona vam je dovoljna no ipak stariji kompjuter možete upotrijebiti u neke druge svrhe.
Koji Linux odabrati?
Ruku na srce, Microsoftov operativni sustav Windows nije idealan. Možemo se složiti da su Windowsi XP bili odlični i da je „sedmica“ dobra no ipak svakim danom, pa čak i novi kompjuteri, rade sve sporije – to je teško zaustaviti. Čak i ako na kompjuter ne instalirate nove aplikacije i ne skidate „gluposti“ s Interneta – to je borba s vjetrenjačama.
Da biste to izbjegli logičan potez bi bio instaliranje Linuxove distribucije na vaš stari kompjuter. Prije nego se počnete buniti da Linux ne valja ili da ne želite raditi na Linuxu, pročitajte članak do kraja. Mi smo izabrali 6 distribucija koje su vrlo „lagane“ i mogu u potpunosti iskoristiti stariji hardver i pritom funkcionirati kao da je kompjuter nov – ili barem noviji nego što jest.
XUbuntu
Kao što mu i samo ime kaže, riječ je o obliku Ubuntua koji koristi Xfce radno okružje. Glavni XUbuntuovi ciljevi su lakoća korištenja, mala potrošnja resursa, integriranost i iskoristivost. Upravo što nam i treba – što povoljnija iskoristivost postojećih resursa koji su prilično skromni i ne mogu se mijenjati.
Također, ova verzija ne zahtijeva mnogo RAM memorije, pa će čak i kompjuter s 64 ili 128 MB RAM memorije normalno raditi. Zbog već navedenih razloga bi smo vam preporučili verziju 9.04 ili 9.10 koje također sasvim normalno rade te raspolažu gotovo svim paketima, odnosno aplikacijama kao i „normalni“ Ubuntu! Neki će XUbuntuu zamjeriti što nije usmjeren prema korisniku kao ona bazna verzija, ali to ne bi trebao biti znatni problem prosječnim korisnicima, pa čak ni početnicima.
Puppy Linux
Linux zgodnog imena, a namijenjen onima stvarno loših i skromnih sastavnica. Jedini hardverski zahtjev je da imate 32 MB RAM memorije i ništa više. Dobro, i tvrdi disk na koji možete instalirati operativni sustav.
Tu je distribuciju sa svojim timom razvio Barry Kauler, a specifična je po tome što već dolazi s nekoliko aplikacija opće i posebne namijene, poput AbiWorda (nešto kao Word, samo skromnije mogućnosti), Gnumeric (tablični kalkulator), MPlayer (za multimediju), a naravno da je moguće instalirati i dodatne pakete aplikacija. Puppy je jako jednostavna distribucija za multimediju i pregledavanje no o tome nešto kasnije. Ova bi vam trebao biti prvi izbor ukoliko ne želite koristiti Windows 95 ili 98 na svom kompjuteru.
Zenwalk
Linux baziran na verziji Slackware no već se od ranih početaka prilično razlikuje od Slackwarea i odlazi u jednom potpuno drugom smjeru. Zenwalk u biti nastoji biti poput moderanoga Linuxa, neodređene svrhe koji će se svidjeti svima koji nisu previše zahtjevni i ne traže više od multimedije, pregledavanja Internetskoga sadržaja programiranja.
Da, ta će verzija biti dobra programerima kojima kompjuter treba samo za pisanje kôda i testiranje istoga. Zadnja verzija 8.0 (izašla prošle godine) donosi unaprijeđeno sučelje u odnosu na starije verzije te nekoliko specifičnih alata koji su kopija Slackwareovih.
Za one koji od starog kompjutera planiraju napraviti server, postoji posebna Linux verzija – EnGarde Secure. Potpuno je besplatna, a razvila ju je kompanija Guardian Digital (pioniri sigurnosti za operativne sustave otvorenoga izvora).
Dolazi sa specifičnim softverom za zaštitu servera (kompjutera) te s alatima za web hosting, DNS, e-poštu, protuvirusni program, mrežno upravljanje … Sve se radi preko terminala što je najveći problem za početnike te će im trebati neko vrijeme dok ne nauče kako se time služiti. Postoje neki dodaci koji omogućuju upravljanje kompjuterom preko grafičkoga sučelja, no prilično su loši i nisu u potpunosti iskoristivi. U svakom slučaju – Linux je za one koji žele raditi server kod kuće.
Fedora
Iako slovi kao „poslovna“ verzija Linuxa, Fedoru mogu koristiti svi korisnički profili, a posebno oni poslovni. Takvu je reputaciju stekla zbog nekoliko dobrih poslovnih alata no to je samo kap u moru softvera kojega ona nudi.
Bazirana je na RPM-u (package manager), a razvoj je sponzorirao Red Hat – kompanija koja „posjeduje“ svoju verziju Linuxa. Fedora je dobra zbog odlične iskoristivosti, lakog korištenja no iskreno rečeno traži dosta RAM memorije (512+ MB). Ostali hardver će iskoristiti što bolje može i dobar je odabir starijim kompjuterima.
Mandriva
Linux koji je specifičan po svome „kontrolnome centru“ preko kojega s lakoćom upravljate gotovo svim s dijelovima Linuxa. Zanimljivo je da se gotovo svi alati nazivaju Drake (zato jer se prvo Mandriva nazivala Mandrake) ili Draks, a skupno draketools, pa prema tome možete raspoznavati čemu služi koji alat – drakconnect (upravljanje vezama), DiskDrake, MouseDrake …
Ujedno, Mandriva je odlična ukoliko prvenstveno namjeravate koristiti uredske alate i uređivati razne dokumente, prenijeti ih iz jednoga formata u drugi i tome slično. Zasigurno nije namijenjena nekim složenim grafičkim aplikacijama no može „podnijeti“ sve ostalo i na raspolaganju vam je velik broj korisnih aplikacija koje možete skinuti. Za šta koristiti kompjuter?
Naravno, ovih šest distribucija nisu jedine koje se isplati koristiti no sigurno su zanimljive. Postoji još Macpuppy Linux, CrunchBang, SliTaz i tako dalje koji su vrlo slični no ne možemo ih sve opisati i spomenuti.
Stari kompjuter se može iskoristiti i u multimedijske svrhe, iako bismo mogli nadaleko raspravljati što je multimedija. Držimo se definicije da je multimedijski kompjuter namijenjen distribuciji zabavnoga sadržaja pod čime prvenstveno mislimo na film i muziku.
Kako su Linuxi prvenstveno operativni sustavi otvorenoga izvora – sve je besplatno. Od uređivača tekst do programa za 3D modeliranje. Većinu aplikacija možete skinuti preko već ugrađenih centra (Sofware Centre) – nađite što vam treba, označite i stisnite install. To je sve. Postoji i ručno instaliranje no o tome nekom drugom prilikom.
Vratimo se na multimediju. Zbog svoje dobre iskoristivosti, Linux može bez previše poteškoća pokretati sve video formate što mu je ujedno i najveća prednost – to se odnosi na HD i Full HD filmove za koje je inače potrebna dobra grafička kartica i prilično puno resursa.
Također, nema ni instaliranja znakovnika i ostalih dodataka jer prilikom instaliranja softvera za gledanje filmova (iako većina distribucija donosi takve programe po običaju), moći ćete označiti sve znakovnike i dodatke te ste mirni za ubuduće. Ukoliko dođe kakav novi format, Linux će ga automatski instalirati i ubuduće koristiti.
Osim filmova, odlični su i za slušanje glazbe, odnosno za razvrstavanje vaših glazbenih kolekcija, reproduciranje glazbe, snimanje istih preko aplikacija za slušanje MP3-ja … Iako možete sve ovo raditi sa svojim „novim“ kompjuterom, zašto tako nešto ne biste imali u prostoriji u kojoj možda nikada ne biste ni imali kompjuter? U kuhinji ili nekoj radnoj sobi gdje vam digitalni sadržaj nije primarna stvar, sada možete imati kompjuter iako ga rijetko koristili.
Nadalje, pregledavanje internetskoga sadržaja i uredski alati. Stare kompjutere dajete „preurediti“ tako da budu potpuno funkcionalna i da na njima možete obavljati sve što poželite, a da to nije igranje video igara ni korištenje zahtjevnih aplikacija za obradu zvuka i slike.
Linux vam može ponuditi lagani Office Suite (LibreOffice ili OpenOffice), hrpu različitih internetskih preglednika, e-adresu klijenata i audio/video playera. Ako imate neke članove obitelji koji žele naučiti raditi na kompjuteru, a za to prije nisu imali nikakvih afiniteta ili prilike, ovo je idealno vrijeme za početi. Novi korisnici vjerojatno neće osjetiti razliku između novoga i staroga kompjutera, prvenstveno mislimo na brzinu, a umjesto Windowsa, prvo će upoznati Linux što i tako nije loša ideja.
Nabrojeni alati su izvrsni, besplatni i odlični za učenje jer nemaju tisuću dodatnih mogućnosti što zbunjuje pojedine korisnike – ne nužno samo početnike. Na tim se istim kompjuterima može i programirati, učiti neki jezik (od propisanih poput C-a do OOP jezika kao što su Java i C#), a najbolja je stvar takvih kompjutera što ukoliko imate manju djecu ili braću/sestre neće moći igrati igrice te će vrijeme koje provedu za kompjuterom moći iskoristiti produktivnije i bolje.
Za potpunu iskoristivost starijega kompjutera, ne morate nužno imati Linux distribuciju no mislimo da je Linux puno bolja opcija od Windowsa 98 ili XP, ukoliko će imati problema s manjkom resursa, a da ne govorimo o instalaciji softvera koja bi mogla biti noćna mora. Linux se nekako prilagođuje resursima i izvlači maksimum iz njih i to je ono što nam se sviđa.
Besplatne aplikacije su samo dodatak, male su, funkcionalne i zadovoljavaju 99 % potreba. Uz to, ne morate brinuti zbog kršenja zakona i krađe intelektualnoga vlasništva jer je sve „otvoreno“ i ne mora se krekirati ili zaobilaziti bilo kakva ograničenja. Svakako „palac gore“ za Linux distribucije i za njihovu sposobnost oživljavanja starijih kompjutera, a nadamo se da neće sve ostati samo na ovome tekstu nego da ćete „oživjeti“ svoj kompjuter i koristiti ga na dnevnoj bazi.
Izvor: PCchip.hr