Neopisiva žudnja za određenom hranom, primjerice za čokoladom ili čipsom, ukazuje da organizmu nešto nedostaje. Stručnjaci su napravili popis grupa hrane za kojom ljudi najčešće žude i objasnili što to znači. Također, u takvim situacijama jedenje takve hrane ponekad neće dugoročno zadovoljiti organizam jer on ustvari signalizira da se u njega ubaci nešto konkretnije, na primjer, određeni mineral, piše Daily Mail.
Zašto naglo žudimo za nekom hranom? Tijelo vrišti ‘upomoć’
Evo za čime možete žuditi i što tad tijelu nedostaje:
Nešto slatko – krom
Želja za slatkim pokazuje pad razine šećera u tijelu, a nakon konzumacije slatkiša, šećer opet raste i oslobađa se inzulin. Ali, radi se o naglim oscilacijama u tijelu jer će ubrzo razina opet pasti i ponovi ćete poželjeti pojesti nešto slatko. Znači, što više slatkiša jedete, tijelo će tražiti još više. Da bi to obuzdali stručnjaci savjetuju uzimanje kroma koji je važan za normalnu funkciju inzulina u tijelu i normalni protok šećera u krvi.
Inače, tijelo će imati dovoljno kroma ako je prehrana bogata voćem i povrćem, mesom, ribom i žitaricama. Posebno je korisno jesti brokulu, mahune i piti sok od grožđa jer su bogati ovim mineralom. Tad se neće događati da, na primjer, oko 15 ili 16 sati osjetite neodoljivu želju za slatkim.
Čokolada – magnezij
Stručnjaci vjeruju kako čak 80 posto ljudi ima manjak magnezija u tijelu, a on je dobar za održavanje imunološkog sustava i sprječavanje upala. Također, igra ključnu ulogu u balansiranju živčanog sustava i ublažavanju tjeskobe te u zdravlju kostiju. Namirnice bogate magnezijem su tamnozeleno lisnato povrće, orašasti plodovi, sjemenke, riba, grah, žitarice, avokado, jogurt, banane i tamna čokolada.
Sol – natrij
Neopisiva žudnja za slanom hranom, grickalicama i sličnim, pokazuje kako organizmu nedostaje natrij koji je vrlo važan u održavanju vode u tijelu, a time i krvnog tlaka. Ali, umjesto vrećice čipsa, bolje je, primjerice, posegnuti za celerom, mrkvom ili usoljenim ribama.
Složeni ugljikohidrati – triptofan
Pod složene ugljikohidrate svrstava se tjestenina, riža, kruh, žitaricama, krumpir, grah itd., a oni sadrže triptofan -esencijalnu aminokiselinu koja pomaže regulirati proizvodnju serotonina, poznatog kao hormon sreće. Nedostatak triptofana u tijelu vodi lošem raspoloženju i tjeskobi. Stručnjaci savjetuju kako je bolje umjesto posezanja za, na primjer, pečenim krumpirićima ili nekim pecivom, pojesti puretinu, jaja, banane ili orahe.
Meso – željezo
Manjak crvenog mesa u prehrani može dovesti do manjka željeza u krvi koje je odgovorno za transport kisika tijelom i ima veliku ulogu u podršci imunološkom sustavu. Ako pate od manjka željeza ljudi postaju vrlo umorni i ne pomaže im ni dovoljno spavanja. Stručnjaci napominju kako bi crveno meso trebalo biti na jelovniku barem jednom tjedno. Ali, željezo se nalazi i u jetricama, žitaricama, srdelama, bučinim sjemenkama, brokuli, špinatu, grahu itd.
Kisela ili hrana s octom – želučana kiselina
Iznenadna želja za, na primjer, grickanjem kiselih krastavaca ukazuje kako tijelu nedostaje želučane kiseline, a to može izazvati probavne tegobe, alergije i osjećaj nelagode u trbuhu. Naime, želučana kiselina razgrađuje hranu i dezinficira te sterilizira namirnice koje pojedemo. Dobro je piti probiotike (dobre bakterije) jer oni vraćaju ravnotežu crijevnoj mikroflori.