Pojačan umor, slabost, bljedoća kože, nepravilan rad srca, bol u prsima, vrtoglavica, glavobolja, hladne ruke i stopala te kognitivne teškoće, simptomi su anemije, objašnjava nutricionistica Nataša Šoštarić. Anemija je nedostatak cvenih krvnih stanica, eritrocita, koji prenose kisik do svih stanica prenosi 24sata.
Protiv umora: Željezo u krvi obnovite uz ciklu, koprivu…
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pogađa 24,8 posto, točnije 1,62 milijarde ljudi. Najčešće od anemije pate predškolska djeca, a najrjeđe odrasli muškarci. U Hrvatskoj više od 20 posto ljudi boluje od anemije. Najčešće su to žene reproduktivne dobi. Ako je u pitanju nedostatak željeza uzrokovan nepravilnom prehranom, tada se samo prehranom može utjecati na tijek bolesti, pojašnjava Nataša Šoštarić.
Teži oblici zahtijevaju terapiju lijekovima i suplementaciju vitaminima i mineralima, posebice željeza, vitamina B12, vitamina C i folne kiseline. Lakši oblici uzrokovani privremenim nedostatkom željeza u prehrani mogu se izliječiti promjenom prehrane koja uključuje redovite i raznolike obroke gdje su zastupljene sve namirnice, posebice one koje su izvor hem željeza.
Hem željezo je oblik koji se lakše resorbira u tijelu, a izvor su namirnice životinjskog podrijetla poput crvenog mesa, peradi, iznutrica, školjki i riba. Nadalje, blaži oblici anemije povezani s deficitom željeza, vitamina B12 i C ili folne kiseline mogu se regulirati pravilnom i raznovrsnom prehranom uz eventualno suplementiranje vitaminima i mineralima. Najteži oblici zahtijevaju transfuziju krvi, terapiju lijekovima pa čak i presađivanje koštane srži u najtežim oblicima bolesti, dodaje nutricionistica.
Anemične osobe prehranu bi trebale obogatiti namirnicama bogatim željezom poput iznutrica, jaja, crvenog nemasnog mesa, riba i školjki. Od biljnih izvora željeza najbolji su leća, grah, slanutak i špinat. Osim željeza važno je prehranom unositi vitamin C, vitamin B12 i folnu kiselinu koji potpomažu apsorpciju željeza. Odlični izvori vitamina C su citrusno voće, šipak, brusnica, crni ribiz, dinja, grožđe, višnje, paprika, brokula, zeleno lisnato povrće, repa, kelj i špinat.
Dok se vitamin B12 nalazi u najvećoj količini u jetri, ostali izvori su riba, jaja, sir i crveno meso. Izvori folne kiseline su teleća jetra, pšenične klice, leća, šparoge, špinat i grah. Bitno je prehranu koncipirati u više obroka tijekom dana u kojima su zastupljene sve skupine namirnica kako bi se dobili raznovrsni obroci, bogati svim potrebnim mikronutrijentima, naglašava Šoštarić.
Posebno je važno kombinirati prije navedene izvore željeza i ostalih vitamina i minerala kako bismo osigurali što veću apsorpciju željeza iz hrane. Kao kućni pripravci mogu se pripremiti sok ili čaj od koprive, koja je odličan izvor željeza, zatim sokovi od repe i cikle, koje možete kombinirati sa sokovima citrusnog voća da im poboljšate okus i apsorpciju željeza zbog visokog udjela vitamina C, govori nutricionistica Nataša Šoštarić.