Snijeg je definiran kao ‘čvrste padavine koje se javljaju u raznim sitnim kristalima leda na temperaturama znatno ispod 0 °C, ali kao veće snježne pahulje na temperaturama blizu 0 °C.’ To je jedan od najupečatljivijih vremenskih fenomena koji uzrokuje transformaciju svijeta oko nas, ali također može dovesti do potencijalnih poremećaja.
Snijeg nastaje kada se sićušni kristali leda u oblacima slijepe i postanu snježne pahulje. Ako se dovoljno kristala drži zajedno, postaće dovoljno teški da padnu na zemlju.
Snježne pahulje koje se spuštaju kroz vlažan zrak koji je nešto topliji od 0 °C otopit će se oko rubova i zalijepiti se da bi proizvele velike pahuljice. Snježne pahulje koje padaju kroz hladan, suv zrak proizvode praškasti snijeg koji se ne lijepi.
Snijeg nastaje kada su niske temperature i ima vlage u atmosferi u obliku sićušnih kristala leda.
Koliko glasno škripi snijeg ne ovisi samo o tome koliko je dugo bio na tlu, već i o tome koliko je vani hladno. Snijeg je izvrstan prigušivač. Na zemlji se slažu snježni kristali, koji nakon nekog vremena stvaraju trajne veze. Ako stanete na snijeg, veze se razbiju. Jedan jedini prekid bio bi pretih za naše uši. Ali budući da se milioni tih veza prekidaju u isto vrijeme sa svakim korakom, javlja se škripanje koje je tako tipično za šetnje po snijegu.
Zašto snijeg škripi dok hodamo
Koliko će snijeg škripati ne ovisi samo o tome koliko je dugo bio na tlu, već i o tome koliko je vani hladno. Postoji nekoliko teorija o tome zašto se zvuk snijega mijenja ovisno o temperaturi. Na temperaturama oko tačke smrzavanja, kristali leda su još fleksibilniji i mogu se deformisati unatoč pritisku naših nogu.
some nice snow crunch for all of you pic.twitter.com/PgczHwq6sG
— may (@sincerelyjeno) January 25, 2022
S druge strane, od oko -7°C (po nekim teorijama hladnije od -10°C), kristali postaju krti i mogu se oštro slomiti. Možemo konstatirati: Što je hladnije, to jače škripi u hodu po snježnom pokrivaču.