Glikemijski indeks (GI) pokazuje na koji način određene namirnice koje sadrže ugljikohidrate utječu na razinu šećera u krvi. On se iskazuje na skali od 1 do 100. Što je indeks veći to je probava i apsorpcija tih namirnica brža, a time i veća razina šećera u krvi.
Što trebate znati o glikemijskom indeksu?
One namirnice koje imaju nizak glikemijski indeks pozitivno utječu na vaše zdravlje tako što postepeno dovodi do rasta šećera u krvi, one su odlične i za osobe koje imaju problema s dijabetesom 8 (tip 1 i 2). Osim zdravstvenih učinaka, namirnice s niskim glikemijskim indeksom pomažu kod kontrole tjelesne težine jer odgode osjećaj gladi prenosi Index.
Dakle, glukoza potiče proizvodnju inzulina koji doprema glukozu u stanice organizma koje koriste glukozu kao izvor energije. Višak glukoze odlazi u jetru i mišiće. Jednom kad su sve zalihe popunjene, ostatak (višak) se pretvara u mast i tako taloži u vašem organizmu.
Osim masti višak glukoze može utjecati i na povišenje krvnog tlaka, pretilost, pojačan apetit i povišenje razine kolesterola.
Žitarice, mahunarke, i povrće koje je bogato škrobom (npr. krumpir) spadaju u skupinu s visokim glikemijskim indeksom. U ovu skupinu se ubraja i voće koje je bogato šećerom. Zaslađivači, šećeri i med su ujedno ugljikohidrati koji imaju negativan učinak na razinu šećera u krvi.
Preporučuje se unos vlakana jer se oni dulje probavljaju i ne dovode do velikog porasta glukoze u krvi. Također namirnice na bazi proteina u većini slučajeva imaju nizak GI. Što se tiče masti ograničite se na maslinovo ulje, ulja orašastih plodova, bučino ulje i ulje lanenog sjemena.