Uvjeti visokog tlaka, s vedrim i hladnim noćima, idealni su za proizvodnju umjetnog snijega koji nastaje ispaljivanjem malih kapljica vode u zrak gdje se smrzavaju i padaju na tlo. U vodu se često dodaju dodatni nukleatori („sjemena“) koji pomažu bržem formiranju kristala leda.
Kako se pravi umjetni snijeg
Aktivne tvari i bakterije su kao „sjemena“, proteini iz bakterija i potencijalni učinci njihove distribucije putem umjetnog snijega na okoliš i ljudsko zdravlje još nisu dobro razjašnjeni. No čini se da su znanstvenici više zabrinuti kako bi umjetni snijeg mogao utjecati na prirodni ciklus vode u regijama u kojima se proizvodi.
Osim toga, za rad snježnih topova potrebno je puno energije. Ako se ta energija temelji na fosilnim gorivima, što je vrlo vjerojatno, tada stvaranje snijega još više pridonosi emisijama štetnih plinova. Stoga i sama proizvodnja umjetnog snijega postaje dio energetskog problema!
Međutim i tu ima rješenje. Švicarsko odmaralište Zermatt koristi veliki niz solarnih ploča za opskrbu oko 70% energije koja se koristi u odmaralištu i dijelu sela. Za pokrivanje jednog hektara površine padine s oko 30 centimetara snijega potrebno je 225 miliiona litara vode, pa je stoga potrebno i puno akumulirane vode.
Što je temperatura više u „minusu“ to je proces proizvodnje snijega brži. Zrak također treba biti suh, zato što se u suhom zraku voda brže hladi. Dodatni efekt je i veća udaljenost od topa do tla, što daje vodi više vremena da se smrzne na svom putu, zato su topovi usmjereni prema gore ili na visokim stupovima.
Umjetni snijeg traje duže od pravog, ali pruža teži osjećaj za skijaše zbog većeg sadržaja vode. Korištenje topova za snijeg sve je popularnije jer ih više od 60% svjetskih skijališta sada koristi kao nadopunu sve manje količine prirodnog snijega. Predviđa se da će i cijena zimovanja poskupiti zbog dodatnih troškova na proizvodnji umjetnog snijega.
Instagram eKako