Budući da je oko 90% svjetskih podataka generirano, u posljednje dvije godine postavlja se sasvim opravdano i logično pitanje: kako sve to spremiti? Optički diskovi koriste se za pohranu filmova, softvera, privatnih podataka… Pouzdani su, dugotrajni i jeftini. Jedini praktičan nedostatak optičkih medija je njihov slab kapacitet.
Kako na DVD pohraniti 1000 terabajta?
Postupak spremanja podataka je prilično jednostavan. Informacija se pretvara u binarni niz (kombinacija znamenki 0 i 1 bitova). Svaka od tih znamenki se laserom “sprži” u obliku točaka na disk putem svjetlosne zrake. Kapacitet optičkog medija tako je ograničen dimenzijama medija i točaka koje laser može upisati u medij.
Njemački fizičar Ernst Abbe objavio je 1873. godine zakon o ograničenjima dimenzija svjetlosnih zraka, prema kojem promjer zrake svjetlosti fokusirane pomoću leće ne može biti manji od polovine valne duljine svjetlosti, što za svjetlost vidljivog spektra iznosi oko 500 nm. Pa kako onda uz takvo ograničenje kapacitet DVD-a s 4,7 gigabajta povećati i na DVD pohraniti 1.000 terabajta (50.000 filmova visoke rezolucije)?
U Nature Communications today-u misle da su pronašli odgovor na to pitanje. Dosadašnja tehnologija koja koristi jednu upisnu zraku nije dovoljna za nove zahtjeve pa su umjesto jedne zrake upotrijebili dvije. Svaka zraka zasebno ne može biti ništa manjeg presjeka, ali dvije zrake u kombinaciji značajno mogu suziti područje upisa.
To se postiže formacijom kao s fotografije; crvena zraka aktivira upis podataka, a ljubičasta zraka koja ju ovija sprečava upisnu funkciju tako da se upis podataka vrši samo preostalim dijelom crvene zrake, čija je površina znatno manja od površine bilo koje od zraka pojedinačno. Prostor upisa time se svodi na točke promjera 9 nm što je jedna desettisućinka promjera vlasi kose.
Ova tehnologija mogla bi omogućiti razvoj visoko-kompaktnih diskova, ali i daljnji napredak nanotehnologije. Duboko prodiranje zraka moglo bi omogućiti i 3D zapis, čime bi se kapacitet medija višestruko povećao. Zbog niske cijene, dugovječnosti, prenosivosti i male energetske potrošnje, optički mediji visokog kapaciteta bili bi idealni za podatkovne centre. Unatoč predviđanjima o prestanku upotrebe optičkih medija, možda još nismo vidjeli sve mogućnosti.
Izvor: The Conversation