Vjerujemo da mnoge zanima zašto pomjeramo sat dva puta godišnje. U skladu sa Zakonom o računanju vremena, ljetno računanje vremena ove godine završava u nedjelju, 25. oktobra. Tog dana će kazaljke biti pomjerene jedan sat unazad, pa će u 3 sata ujutro biti 2 sata. Narodskim jezikom rečeno – ovo je onaj period kad ćemo moći spavati jedan sat duže.
Sistem pomjeranja sata koristi se kako bi se što bolje iskoristilo dnevno svjetlo. Cijela ideja zasniva se na okolnosti da u januaru sunce izlazi oko 8 sati, a zalazi oko 16 sati. U julu, kad je dan znatno duži, izlazi prije 5, a zalazi poslije 21 sat.
Zašto pomjeramo sat
Budući da ljudi svoje dnevne aktivnosti započinju u isto vrijeme tokom cijele godine, obično oko 7 sati, sredinom ljeta se tako „gubi” skoro dva sata dnevnog svjetla. Vlade država ovaj postupak opravdavaju i uštedom električne energije zbog efikasnijeg korištenja dnevnog svjetla.
Uz više dnevnog svjetla, trgovački lanci i ugostitelji ostvaruju bolji promet. Istovremeno raste broj sportskih aktivnosti i turističke organizacije bilježe dodatan prihod. Zanimljivo je i da se broj saobraćajnih nesreća smanjuje za oko jedan odsto, što se objašnjava dužim periodom bolje vidljivosti. Uz to, manje energije se troši na osvjetljenje i grijanje, čime se tokom dužeg perioda, postižu energetske uštede između 0,5 i 1 odsto.
Postoje suprotni stavovi oko “pomjeranja sata” i mnogi kažu da od toga ima više štete nego koristi. Iz tih razloga je i Rusija nakon 30 godina primjenjivanja ove prakse ukinula ovu odluku. Ruski predsjednik Medvedev je rekao: “Realno, narušava se ljudski bioritam, to sve razdražuje, ili prespavaju, ili se bude rano i ne znaju gdje će tokom tog sata viška. Da ne pominjem nesrećne krave i druge životinje koje ne razumiju pomjeranje sata i zašto muzilje dolaze u drugačije vrijeme”.
Kako je nastala praksa pomjeranja sata
Zamisao o ovakvom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj za Prvog svjetskog rata, od 30. aprila do 1. oktobra 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. maja do 1. oktobra 1916. godine.
U bivšoj Jugoslaviji se počelo primjenjivati 1982. godine i mislim da su sve države i nakon raspada nastavile sa primjenom ovog “pravila”.
Ni danas ne postoji jedinstven, planetarni sistem prelaska na dogovoreno vrijeme i države to obično rješavaju lokalno – uglavnom se tokom izabranog vikenda satovi pomjeraju za jedan sat, ali je u nekim zemljama zo pomjeranje samo pola sata.
Kako se u svijetu provodi ovaj običaj možete vidjeti na karti ispod:
- Plava boja predstavlja države koje provode ovo pomjeranje sata
- Narandžasta one države koje su to radile ranije pa prestale
- Crvena su države koje ovo nikad nisu primjenjivale
