Možemo li doista čitati riječi i fraze te rješavati matematičke probleme s više nepoznanica, a da ih uopšte nismo svjesni?
Tim s Odjela za psihologiju na Hebrejskom sveučilištu proveo je niz eksperimenata koji daju pozitivan odgovor. Ljudi mogu čitati i rješavati matematičke zadatke nesvjesno. Rezultati predstavljaju izazov postojećim teorijama nesvjesnih procesa, koji tvrde da čitanje i rješavanje matematičkih problema – dva primjera složenih, na pravilima utemeljenih operacija – zahtijevaju uključivanje svijesti.
Možemo li nesvjesno rješavati matematičke probleme?
Zaključci tima Hebrejskog sveučilišta objavljeni su u američkoj znanstvenoj publikaciji Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). Istraživački tim je vodio dr. Ran Hassin, a u timu su bili studenti Asael Sklar, Ariel Goldstein, Nir Levy i Roi Mandel, kao i dr. Anat Maril.
Da bi prikazali rečenice i jednadžbe nesvjesno, znanstvenici su se koristili najmodernijom tehnikom Continuous Flash Suppression (CFS). U CFS-u se jedno oko izlaže nizu slika koje se brzo mijenjaju, a drugo oko je istovremeno izloženo stalnoj slici. Brze promjene u jednom oku dominiraju svjesnim dijelom, tako da sliku koja je predstavljena na drugom okom ne doživljavamo svjesno. Koristeći ovu tehniku, više od 270 studenata na Hebrejskom sveučilištu izloženo je rečenicama i aritmetičkim problemima.
U jednom skupu eksperimenata u kojem se koristila ova tehnika sudionici su zamoljeni da izgovore brojeve koji su se pojavili na zaslonu računala. Tim su brojkama prethodile nesvjesne aritmetičke jednadžbe. Rezultati pokusa pokazali su da su sudionici mogli brže izgovoriti svjesni broj ako je on bio rezultat nesvjesne jednadžbe. Na primjer, kada je 9-5-1 bilo prikazano na nesvjesnoj razini, sudionici su brže izgovarali 3, a ne 4, iako nisu svjesno vidjeli jednadžbu.
“Ovi rezultati pokazuju da ljudi mogu nesvjesno obavljati složene operacije temeljene na pravilima, što je suprotno od postojećih modela svijesti i podsvijesti”, kažu istraživači.U drugom skupu eksperimenata o kojima se izvješćuje u članku, sudionici su bili nesvjesno izloženi nizu kratkih verbalnih izraza koji su ostali na zaslonu tako dugo dok sudionici nisu mogli reći da su ih vidjeli. (U međuvremenu, drugo oko je bilo izloženo slici koja je brzo treperila). Rezultati su pokazali da su negativni verbalni izrazi (npr., trgovina ljudima) ili neobične fraze (npr. klupa jede zebru) postali svjesni gledateljima prije drugih pozitivnih izraza (npr. ispeglana košulja) i uobičajenijih fraza (npr. lav je jeo zebru), što ukazuje da nesvjesno na određeni način “uzima” nešto od negativnoga i od neobičnoga.
“Dakle,” rekao je dr. Hassin, “aktualne teorije nesvjesnih procesa i o ljudskoj svijesti treba revidirati. Te će nas izmjene dovesti bliže rješenju jednog od najvećih znanstvenih misterija 21. stoljeća: koje su funkcije ljudske svijesti?”
Izvor: znanost.geek.hr