Iako kašalj najčešće povezujemo s virozama, prehladama te padom imuniteta kada je organizam podložan virusnim i bakterijskim upalama, liječnici upozoravaju kako on ne mora uvijek biti indikator prehlade.
Kašalj – naučite razlikovati opasan od bezazlenog i kako ga liječiti
“Kašalj je prirodni refleks respiratornog trakta koji se javlja kako bi se izbacilo štetne izlučevine, sekrete, iritanse, strane čestice i mikrobe radi čišćenja sistema. To nije bolest, ali je simptom. Može upućivati na beznačajne bolesti, ali i neobične, opake bolesti”, objašnjava Zorislav Devernay, liječnik opće medicine.
Uzrok je najčešće virus, a rjeđe bakterija. Kod virusa se ne koristi terapija, tu ne djeluju antibiotici i liječe se kod kuće. No ako se virusna upala zanemari, na nju se može nakalemiti bakterija, a one se liječe antibioticima.
Šta sve potiče kašalj
On može potaknuti i gušenje, pušenje, zagađenost zraka, astma, reakcija na kapanje nosa, kronični bronhitis, zatajenje srca i lijekovi kao što su ACE inhibitori.
“Prema kašlju se može postaviti dijagnoza. Može biti suh i vlažan, odnosno produktivan kada se iskašljava sekret. Ako je sekret prozirno-vodenast, riječje o virusima. Ako je promjenjivo obojen, npr. žućkastozelenkast, možemo reći da je riječ o bakterijskoj infekciji” kaže liječnik i dodaje kako prilikom postavljanja dijagnoze uvijek treba biti oprezan:
Ako pacijent ima opsežnu anamnezu, mora se pripaziti. Pojava kašlja može biti samo nuspojava na lijek npr. kod ACE inhibitora. To su dobri lijekovi, ali kod određenog postotka ljudi, njih 10 do 20 posto, ima nuspojavu koja se manifestira kao kašalj. U tom slučaju treba se mijenjati terapija.
Suhi kašalj najčešće je virusni, a može biti uzrokovan iritansima, alergenima kod alergijske astme. To je nagli suhi kašalj, disanje je otežano i astmatičari imaju osjećaj sviranja u plućima. Kašalj se javlja i kod refluksa, kad se želučani sadržaj, hrana i želučane kiseline često povrate iz želuca u jednjak. Postoji i karakteristični pušački kašalj kod kojeg je ispljuvak oskudan i ljepljiv.
“Postoje i vrlo ozbiljni slučajevi, krvavi ili pjenušavi sekret. Pjenušavi može biti kod ozbiljne bolesti, kronične respiratorne insuficijencije, a krvavi kod tumora respiratornog sustava”, upozorava doktor Devernay.