Glavni rizični čimbenici za nastanak raka usta i usne šupljine su pušenje i alkohol, dok je kod raka usnica to prvenstveno izlaganje suncu, te kod raka stražnjeg dijela usne šupljine humani papiloma virus. Karcinom u usnoj šupljini može se relativno lako otkriti samopregledom ili pregledom kod stomatologa, za što su doslovno dovoljne dvije minute piše Zdravakrava.
Karcinom usne šupljine otkrij za 2 min.
Zabrinuti se treba ako u ustima imamo bolne ranice ili izrasline i bilo kakve promjene na sluznici koje su bijele ili crvene i ne prolaze. Jedan od simptoma je i krvarenja iz usta, te otežano gutanje, promjena glasa ili promjena mimike lica. No, istraživanje koje je 2011. godine obuhvatilo stotinu stomatologa i liječnika opće prakse pokazalo je da čak 59 posto stomatologa i čak 83 posto liječnika opće prakse ne zna prepoznati znakove karcinoma usne šupljine, kazao je prof. dr. Ivan Alajbeg, predsjednik Radne skupine za provedbu Programa ranog otkrivanja oralnog karcinoma u Hrvatskoj na predstavljanju tog programa nedavno.
Cilj je Programa otkrivanje karcinoma u stadiju I, kada tumor ima do 2 centimetra, još nije infiltriran u okolne strukture i nije se počeo širiti u lokalnom limfnom sustavu, pa je njegovo liječenje jednostavnije. Tada je obično dovoljno ukloniti samo karcinom, kaže dr. Alajbeg. U stadiju IV, promjene su već uznapredovale: karcinom može biti veći od 4 centimetra, počeo je uzrokovati metastaze i širiti se na kost, pa je liječenje puno složenije, zahtijeva veće zahvate i vjerojatnost izlječenja je manja. A problem je u tome što se veći broj karcinoma usne šupljine otkrije tek u uznapredovaloj fazi.
“Kada se otkrije u ranoj fazi, stopa preživljenja nakon 5 godina kreće se oko 80 posto, dok je ta stopa u kasnom stadiju tek 20 posto. Neka starija istraživanja pokazuju da se čak 60 posto dijagnoza postavi tek u kasnom stadiju. Upravo zbog toga, Programom ranog otkrivanja oralnog karcinoma pokušat će se djelovati na to da se stomatolozi prisjete znanja o zdravlju i kontroli usne šupljine, te dodatno educiraju, kako bi počeli redovito kontrolirati usnu šupljinu i limfne čvorove svojih pacijenata. Istodobno, sustavnom edukacijom i kampanjom prema pacijentima. pokušat ćemo im usaditi naviku da svom stomatologu postave pitanje jesu li to učinili”, kaže dr. Alajbeg. “Tako nešto pacijentima može doslovno spasiti život”, dodaje.
Ako pregled usne šupljine kod stomatologa obavi jednom u šest mjeseci, pacijent može biti potpuno miran, a to zahtijeva otprilike dvije minute, kaže naš sugovornik. Pritom će stomatolog uz dobro osvjetljenje usne šupljine ogledalcem kojim inače pregledava zdravlje zuba pregledati sluznicu usne šupljine i ako postoji sumnja da je riječ o kancerogenim promjenama, uputiti pacijenta specijalistima oralne medicine ili oralne kirurgije. “Svatko i sam, pred ogledalom, povremeno može obaviti samopregled, te obratiti pažnju na eventualne promjene u usnoj šupljini”, dodaje prof. dr. Alajbeg.
Michael Douglas upozorava: važno je educirati liječnike
Jedan od najpoznatijih pacijenata koji se morao suočiti s karcinomom usne šupljine američki je glumac Michael Douglas, kojemu je 2010. godine bio dijagnosticiran rak grla. U njegovom slučaju uzročnik raka je bio HPV virus, koji je inače najčešći uzročnik i raka grlića maternice, pa je glumac bio uvjeren da je rak “zaradio” putem oralnog seksa. Liječio se kemoterapijom i zračenjima. U nedavnom je govoru u okviru kampanje za rano otkrivanje bolesti kazao kako je izuzetno važno imati educirane liječnike. Naime, kad je primijetio promjene u ustima i otišao na pregled, prvi liječnik koji ga je pregledao posumnjao je u infekciju i prepisao mu antibiotike. Kako nisu pomogli, ponovo je otišao na pregled, no još dvojica liječnika donijela su pogrešnu dijagnozu. Tek na četvrtom pregledu dijagnosticiran mu je karcinom i započeo je s odgovarajućim liječenjem.
Više umrlih nego od melanoma i raka vrata maternice zajedno
“Statistika o dijagnozama kojom raspolažemo vjerojatno nije potpuna. Prema dostupnim podacima, od 2009. do 2013. imali smo između 430 i 490 dijagnoza oralnog karcinoma. Istodobno, 2011. bilo je 386 umrlih, godinu kasnije 349, a preklani 311 umrlih, što su prevelike brojke. Usporedbe radi, u Sloveniji se na 250 dijagnoza bilježi oko 50 umrlih”, kaže dr. Alajbeg.
“Po smrtnosti, karcinom usne šupljine je na desetom mjestu na tablici svih vrsta karcinoma, a zanimljivo je da se bilježi više smrtnih slučajeva nego kad je riječ o melanomu i raku vrata maternice zajedno, a o njima se danas puno više govori i provode se sustavnije kampanje prepoznavanja”, upozorava dr. Alajbeg.
Osam jednostavnih koraka za rano otkrivanje oralnog karcinoma
Pregled usne šupljine preporučuje se posebno kod pušača starijih od 45 godina. Treba obratiti pažnju na osam detalja: sluznicu gingive (zubnog mesa), zatim palpatorni pregled donje usne i sluznice (tako da se palčevima obje ruke ispipa to područje) te stražnji dio zubnog mesa, odnosno područje iza zuba. Svakako treba pregledati sluznicu na unutarnjoj strani oba obraza, zatim gornje tvrdo nepce te područje mekog nepca (ili krajnika). Ne smije se zanemariti donja strana jezika i dno usne šupljine te obje strane jezika. Sve promjene u ustima moraju biti pod kontrolom. Čak i kada promjena u usnoj šupljini nije maligna, treba je liječiti i nužno je da je pacijent pod kontrolom liječnika, za slučaj da se razvije karcinom. Dr. Alajbeg ističe primjer pacijentice kod koje se bolest razvila skoro 4 godine nakon prvih promjena.
80% pacijenata preživi 5 godina kad se oralni karcinom otkrije rano
20% samo toliko pacijenata preživi 5 godina, ako se dijagnoza postavi kasno
2 minute je potrebno za preventivni pregled cijele usne šupljine