Najduži tunel na svijetu službeno je otvoren, nakon skoro dva desetljeća gradnje. 57 kilometara dug, s dvije bušotine, tunel sa središtem u Gotthardu osigurao je brzu željezničku vezu ispod švicarskih Alpa, između sjeverne i južne Evrope.
Najduži tunel na svijetu
Tunel je od onog 53,9 kilometara dugog (nazvanog Seikan) u Japanu preuzeo titulu najdužeg na svijetu. Istovremeno je Kanalski tunel koji povezuje Britaniju i Francusku postao tek treći najduži.
U Švicarskoj kažu, tunel će predstavljati revoluciju u evropskom teretnom saobraćaju. Roba koja se inače prevozi rutama na kojima je na milione kamiona godišnje, sad će se prevoziti vozovima. Bit će brže, sigurnije i jeftinije proći kroz Alpe nego preko njih, bez obzira da li je riječ o talijanskom vinu koje ide za Holandiju ili njemačkim autima koji idu za Grčku.
Izgradnja je koštala više od 12 milijardi dolara, a davne 1992. godine na referendumu su je podržali građani Švicarske.
Tunel ide do 2,3 kilometra ispod površine planina, i kroz stijenje čija je temperatura inače 46 stepeni Celzija. Inžinjeri su morali kopati i dizati u zrak čak 73 različite vrste stijena, neke tvrde poput granita, druge opet mekane poput, recimo, šećera. Stijene koje su uklonjene (više od 28 hiljada tona), samljevene su i uklopljene u beton od kojeg se tunel gradio.
Tunel je izgrađen u planiranom vremenu i u okviru predviđenog budžeta, i sad će predstavljati glavnu željezničku liniju između holandskog Rotterdama i talijanske Genove.
Kad u potpunosti bude otvoren za saobraćaj (što će biti u decembru 2016.), dužina puta između Züricha i Milana bit će skraćena za nekih sat do dva sata i 40 minuta.
Trasa puta je ravna i prava – nema vijuganja i okuka kao kroz stari željeznički tunel i cestovni tunel iz 1980.
Svakog će dana tunelom voziti oko 260 teretnih i 65 putničkih vozova. Sam put kroz tunel trajat će oko 17 minuta.
Tunel se finansira porezima na gorivo, cestarinom za teška vozila te državnim kreditom koji bi se trebao otplatiti za deset godina.