Zajednički naziv za razne tegobe prilikom probave hrane koje se javljaju u gornjem dijelu probavnog sustava je dispepsija, govori nutricionistica, dr. sc. Darija Vranešić Bender. Procjenjuje se da nešto više od trećine populacije pati od takvih probavnih tegoba prenosi 24sata.
Svježi sok od kupusa pomaže kod čira želuca i dvanaesnika
Pritom se u oko 50 posto dispeptičnih bolesnika nalazi oštećenje gornjeg dijela gastrointestinalnog sustava, najčešće erozivni gastritis ili peptički ulkus želuca i/ili dvanaesnika, dok se u preostalih 50 posto bolesnika ne nalazi takvih promjena, dodaje nutricionistica Vranešić Bender.
– Dispepsija označava nelagodu nakon obroka ili bol lokaliziranu u gornjem dijelu abdomena. Najčešće se radi o funkcionalnom poremećaju gornjeg dijela probavnog sustava – kaže nutricionistica Vranešić Bender.
Ovo se stanje očituje bolom, pečenjem, osjećajem nelagode i mučnine u želucu, osjećajem pritiska i nadutosti, osjećajem zapunjenosti, sitosti već i nakon malih količina hrane, gubitkom apetita, podrigivanjem i pojačanim ispuštanjem plinova, vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak (tzv. refluks) ili mučninom koju može pratiti i povraćanje.
Poznato je nekoliko čimbenika rizika za pojavu dispepsije, a to su pušenje, pretjerana i dugotrajna konzumacija alkoholnih pića, prekomjerna konzumacija kave (više od šest šalica na dan), neadekvatna prehrana (bogata mastima, začinjena hrana, gladovanje i neredovita prehrana), pretilost, izloženost stresu, upotreba određenih lijekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici, estrogeni), ali i prisutnost nekih drugih bolesti (dijabetes, bolesti štitnjače i bubrega, oslabljena srčana funkcija, plućna tuberkuloza, maligne bolesti) te infekcija s Helicobacter pylori.
Prehrambene navike i odabir hrane mogu igrati značajnu ulogu u pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna prehrana pomaže uspostavljanju bolje probave, a time i kvalitete života jer smanjuje bol i nelagodu.
Savjetuje se prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane s naglaskom na nemasnu i ne suviše začinjenu hranu te raspodjelu dnevnog unosa u više manjih obroka. Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoće te redovito konzumiranje fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, acidofil, kefir). Od pomoći može biti i aloe vera te pčelinji proizvodi i ljekovito bilje.
Hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru te pogoduju refluksu. Zato treba izbjegavati prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, češnjak, luk i pušenje. Također, neke namirnice mogu iritirati ili oštetiti jednjak pa i njih treba izbjegavati.
To su citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od rajčice, crvena paprika, čili i papar. Ljudi koje pate od GERB-a ne bi smjeli lijegati nakon obroka, posebice ako je obrok bio obilan te bogat mastima i proteinima. Obilni obroci bogati mastima i proteinima stimuliraju obilno lučenje želučanih sekreta i usporavaju pražnjenje želuca.
Zato se ovim bolesnicima savjetuje umjereno konzumiranje mesa, mliječnih proizvoda i jaja tri sata prije lijeganja. I Omega-3 masne kiseline su pokazale zaštitno djelovanje, pa u prehrani ovih bolesnika treba biti obilno zastupljena riba, posebice vrste iz sjevernih mora, poput bakalara, lososa, tune i sabljarke.
Važnost proizvoda bogatih probioticima
Fermentirani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji uspostavljaju ravnotežu u crijevnom sustavu. Lactobacillus acidophilus u in vitro studijama imao je baktericidno djelovanje na Helicobacter pylori.
Kadulja i gospina trava kod Helicobacter pylori
U situacijama teže eradikacije H. pylori koriste se ljekovite biljke, poput kadulje, gospine trave, majčine dušice, lavande, anisa i pelina jer te biljke svojim eteričnim uljima djeluju baktericidno na H.pylori.
Tegobe ublažite čajem od sljeza, iđirota ili lana
U narodnoj medicini u liječenju tegoba u gornjem dijelu probavnog sustava najčešće se primjenjuju čajevi od sljeza ili lana, kamilice, komorača, iđirota, stolisnika i metvice, kao i pelina, kičice ili maslačka.
Svježi, nezagrijani sok od kupusa pomaže kod čira želuca i dvanaesnika
Znanstvenik Garnett Cheney je 1950. godine otkrio da sok od svježeg sirovog kupusa potpomaže iscjeljenje u bolesnika s čirom želuca i dvanaesnika. Bolesnici su tijekom njegova istraživanja pili četiri čaše svježeg soka od kupusa na dan i nakon tjedan dana 81 posto bolesnika nije imalo simptome bolesti.
Manje šećera i soli te gaziranih pića, čaja i kafe
Prekomjerna konzumacija šećera predstavlja čimbenik rizika za pojavu ulkusne bolesti. Šećer uzrokuje pojačano lučenje želučane kiseline, a to može isprovocirati simptome bolesti. Povećan unos soli također je povezan s povećanim rizikom peptičkog ulkusa. Napici koji sadrže kofein (kafa, čaj, kola), pa i kafa bez kofeina, mogu potaknuti lučenje želučane kiseline, no u umjerenim se količinama mogu konzumirati – najbolje poslije jela – savjetuje nutricionistica, dr. sc. Darija Vranešić Bender.
Iznimno je važno smanjiti razinu dnevnog stresa
Probiotički proizvodi korisni su i zbog toga jer smanjuju štetne popratne pojave lijekova koji se koriste za eradikaciju H.pylori, primjerice smanjuje proljev izazvan antibioticima. Vrlo je važno i smanjiti razinu stresa te prakticirati redovite tehnike relaksacije, poput joge, vježbi istezanja ili meditacije.
Dispepsija se u prosjeku javlja oko 55. godine
Dispepsija se najčešće javlja u srednjoj životnoj dobi (prosječna dob je 55 godina) i pogađa podjednako oba spola, s ipak nešto većom učestalošću u muškaraca, objašnjava nutricionistica, dr. sc. Darija Vranešić Bender.