Šta znate o klicama – super hrana

Klice naprosto vrve životom i samo čekaju da vašem tijelu podare energiju i prijeko potrebne hranjive materije. Klice predstavljau biljku u vrhuncu snage i vitalnosti. Nivo vitamina i enzima najviši je upravo u klicama.

Šta se dešava pri klijanju?

Sve materije koje sačinjavaju sjeme, pri klijanju se aktiviraju i prelaze iz složenog u prostiji oblik: skrob prelazi u proste šećere, bjelančevine prelaze u amino kiseline i peptone, a masti se razlažu na slobodne masne kiseline. Zato su klice, koje kao da su napola već svarene hranljive materije, pogodne za asimilaciju.

Advertisements


(Takođe ovo uprošćavanje je razlog zašto mnoge mahunarke ili žita koje inače mogu izazvati alergijsku reakciju, kada su u obliku klica nemaju ovakve negativne posljedice.)

Jin i jang

Proces klijanja pretvara sjeme u namirnicu koja vrlo hladi organizam. I zato, osobe koje su pregrijane i osobe koje su i inače hladnije treba na različit način da ih koriste.

Osoba koja ima slabu digestivnu vatru često će imati osjećaj da joj je hladno, svjetlog je, blijedog tena, može imati tečnu stolicu…. Ako pripada ovom tipu  – ne treba da unosi te veliku količinu klica, pogotovone sirovih.

Osoba slabije digestivne vatre i sa viškom toplotne energije (robusnog tijela i ličnosti, crvenih obraza, jakog glasa i pulsa) treba redovno da koristi klice u ishrani.

Klice takođe pokreću energiju lijenje jetre (simptomi su otoci, depresija, osećaj izfrustriranosti, otečen stomak i grudi, zelenkast ten).

Kada jesti klice?

U toku hladnih mjeseci i ranog proljeća klice su odlična zamjena za svježe povrće.  U ovo doba godine možete ih termički obraditi prije konzumiranja, kako bi se smanjila njihova sposobnost hlađenja organizma. Posebno preporučujemo termičku obradu sjemenki azukija, sočiva, kukuruza, graška, soje, pšenice.

Tokom proljeća i ljeta klice se mogu koristiti upravo zato što rashlađuju a i zato što je njihov karakter odgovarajuć ovim periodima rasta i razvoja.

Klice u kuhinji

Klicama možete obogatiti svakodnevni jelovnik i s njima pripremiti gotovo svako jelo. Koristite ih sirove ili kuvane. S klicama možete započeti dan, na primjer zdravim doručkom od klica u ovsenoj kaši i jogurtu. Klice dodajte supama, nadjevima, jelima od mljevenog mesa, prženim jelima gdje djelomično zamjenjuju luk i gljive, omletima, pri pripremi jela od povrća, salata i mliječnih proizvoda, pospite ih po sendvičima ili slanim palačinkama, umjesite ih u testo za hljeb….

Kako napraviti klice?

Ukoliko klice ne možete da kupite ili ukoliko baš želite da ih napravite sami – to je moguće, no vjerovatno će vam trebati malo vremena da ,,uđete u štos”. Prvo je potrebno nabaviti sjemenke, i to ako je ikako moguće neka to budu zdrave, organske sjemenke.

Ukoliko sjemenje postavimo u vlažnu i toplu sredinu – ono proklija, to znamo. Za proces klijanja u kućnim uslovima potrebno je malo vremena i truda.

Sjemenke valja namočiti, ostaviti na sobnoj temperaturi (najpovoljnija je ona od 19 do 21°C) od 1 do 7 dana, ovisno o vrsti sjemenki koju koristimo.

Potrebno vrijeme natapanja i klijanja žitarica:

Vrsta     Vrijeme natapanja     Količina     Vrijeme klijanja

alfalfa           6 sati             2 kašike            5-6 dana

Pšenica, ovas, raž

12 sati               200 g              3 – 4 dana

Suncokret   24 sata             200 g              2 – 3 dana

Heljda        3 – 4 sata          100 g               2 – 4 dana

Sočivo       8-10 sati            100 g               3 – 5 dana

Kukuruz      12 sati              200 g              2 – 3 dana

Mungo pasulj  8 sati            100 g               3 – 5 dana

Pirinač        24 sata            200 g               4 – 5 dana

Susam         8 sati              200 g                2 dana

Soja            12 sati             100 g                2 dana

Azuki pasulj 12 sati              200 g              3-5 dana

Najvišu nutritivnu vrijednost sjemenke i mahunarke imaju 70ak sati po početku klijanja, nakon kojih se ta vrednost snižava. Želite li proces klijanja usporiti, jednostavno ih stavite u frižider, sve dok ne budete željeli da proces klijanja nastavite. Kao rezultat klijanja dobijate klice i to na 10 grama zrna, čak 60-80 g klica.

Koje sve klice možete koristiti za pripremu jela? Najčešće su na tržištu prisutne klice alfalfe. Među mahunarke čije klice koristimo spadaju pasulj, soja, slanutak, grašak i sočivo. Žitarice koje pretvaramo u hranjive klice jesu pšenica, kukuruz, ovas, susam, raž i ječam, a ništa manje ukusne i hranjive nisu ni one od brokolija, rotkvica, gorušice te luka i vlašca.

Klice većine biljki su ukusne, i samo neke su gorke ili kliju presporo, a samo nekolicina njih je i škodljiva, na primer klice krompira

Savjeti

* Pri nabavki sjemenki za klijanje prednost dajte organskim.

* Uzgajate li klice kod kuće, obavezno ih ispirajte, jer redovitim ispiranjem uklanjate potencijalno štetne mikroorganizme.

* Klice uvijek čuvajte u frižideru.

* Pre konzumiranja klice isperite vodom.

* Optimalni uslovi za klijanje – vlaga i toplina pogoduju i razvoju mikroba. Zbog toga sirove klice mogu biti uzročnici trovanja. Uz sve mjere opreza pri klijanju oslonite se na svoj vid, miris i ukus pri ocjenjivanju svježine klica.

* Miris plijesni je razlog za uzbunu. Ne konzumirati!

* Kao dodatnu mjeru opreza protiv trovanja klicama konzumirajte ih termički obrađene.

* Klice uzgajajte i uživajte tokom cijele godine, a prednost im posebno dajte zimi ili tokom ranog proljeća kada je ponuda svežeg povrća manja.

I još par savjeta

A sada i malo detaljnija uputstva, za Vas koji ste se klijanjem već bavili. Često je fazon u dužini potapanja svakog sjemena: tvrđa sjemena (pasulj, naut…) se potapaju duže vremena. No, najbolje je da kad se pregrize potopljeno sjeme, u zubima da se osjeti da je mekano ali ne toliko da je se rasipa, da truli…… Takođe, najbolje je da se klija u situ, moguće je da su sjemena koja Vam nisu proklijala bila previse potopljena. Mrak i toplota i dovoljno ali ne previše vlage – to su najvažniji elementi. Naše iskustvo je da je najbolje klijati u malim sitima (plastičnim, možete ih kupiti na pijaci, možete ih dezinfikovati), jer onda ne može da se desi da sjeme bude previše potopljeno u vodi.

Ima tu još strašno puno detalja, ali sve na kraju zavisi od iskustva.

Dobro je da koristite organska sjemena, jer ste tako sigurni da sjemena nemaju pesticida, da nisu prskana.

Preporučljive dnevne količine

Što se tiče dnevnih količina klica koje možete konzumirati tiče – odgovor našeg nutricioniste je ovakav.

Prvo pitanje je kom tipu vaš organizam pripada. Na primjer, ukoliko generalno, imate višak toplote, ukoliko ste ,,pregrijani” (to je obično tip osobe koja voli hladne napitke, lagano se oblači, nije joj skoro nikad hladno, prosto se ,,puši”) tada će veća količina klica dnevno, naravno dobro sažvakanih, hladiti vaš organizam i balansirati vaše opšte stanje. U tom slučaju klice možete jesti i zimi i ljeti i to najbolje u periodima od 7 do 9, od 12 do 14 i oko 18 časova (kada je digestivna vatra najjača). Ukoliko vaš organizam pripada suprotnom tipu, što će reći: ukoliko vam je često hladno, volite tople napitke, nemate jaku digestivnu vatru, u tom slučaju klice, koje kao namirnica imaju rashlađujuće dejstvo na organizam, treba da koristite malo obazrivije. Na primjer: zimi ih koristite u minimalnim količinama, ili ih uopšte ne koristite, a ljeti možete. Takođe, kako biste olakšali varenje mahunarki, možete ih vrlo kratko blanširati prije konzumiranja. Ovaj tip osoba može da koristi prije svega klice mahunarki.

Kao što vidite odgovor na pitanje koliko tačno dnevno klica da konzumirate nije univerzalan, već zavisi od od tipa organizma, od godišnjeg doba, od vrste mahunarki, od opšteg zdravstvenog stanja.

 

(NN)