Doktor Karp: Mislim da znam šta izaziva autizam

Svjetski priznati pedijatar, profesor Harvey Karp, otkriva šta izaziva autizam tj. šta bi mogao biti uzrok pojave autizma kod djece i na koji način bi roditelji mogli da spriječe razvoj ovog poremećaja.

Nakon mnogo nagađanja da li vakcine izazivaju autizam, naučnici su dokazali da su ovakve sumnje zasnovane na lažnim podacima. Međutim, ono što nisu dokazali jeste šta zapravo izaziva ovaj poremećaj, kao i zbog čega je broj djece sa dijagnozom autizma iz godine u godinu sve veći.

Šta izaziva autizam

Na nedavnom događaju, koji je imao za cilj da podigne svest o zagađujućim materijama u hrani i životnoj sredini, a koji je organizovala neprofitna organizacija “Zdravo dijete, zdrav svijet”, Harvey Karp, cjenjeni pedijatar i autor poznatog vodiča za roditelje “The Happiest Baby”, govorio je o autizmu, jednoj od danas najvećih briga roditelja širom svijeta.

Advertisements


“Nešto se promijenilo, a svi smo već mnogo puta čuli o vezi vakinacije i autizma, kao i da li je opravdana ili ne. Izgleda da nije. Mnoge studije su to i potvrdile, koliko je to u mogućnosti nauke danas. Dakle pitanje je – šta se onda događa? Za sada postoje dva objašnjenja. Jedno od njih je da autizmom nazivamo stanja za koja u prošlosti nismo imali naziv – postoji pomak u dijagnostici. Ali, jedno je sigurno – nešto jeste postojalo i ranije, ali polovina stvari je u potpunosti nova i ne bi trebalo da se događa. Onda moramo da se zapitamo zašto se događa”, navodi Karp.

Jedna teorija je da autizam izaziva izloženost organizma određenoj vrsti hemikalija koje remete rad endokrinog sistema (EDCs, endokrini disraptori). Ispostavilo se da postoji više različitih vrsta ovih hemikalija u plastificiranim proizvodima. Čuli ste za Bisfenol-A (BPA), hemikaliju koja se koristi za izradu plastike ili pakovanje hrane i pića, a ljudi su joj najviše izloženi putem ishrane. Ova hemikalija je najpre napravljena kao zamjena za ženski hormon estrogen, a onda je otkriveno da može da posluži u plastici. Imate ftalate (materije koje ulaze u krvotok i oponašaju ženski hormon estrogen remeteći hormonalnu ravnotežu. Oni mogu tijelo navesti da smanji ili pojača proizvodnju određenih hormona), koji su sastavni dio plastike. Čudna stvar, kada su ove materije u pitanju, jeste to da one ćelijama govore ‘uradi ovo, nemoj da uradiš to’, a ono što može da se dogodi jeste da te hormonski aktivne hemikalije dospiju do mozga bebe čak i prije rođenja i izvrše promjene u razvoju mozga.

” Razlog zbog kojeg smatram da sve to može imati veze sa autizmom jeste taj da ove hemikalije ne utiču podjednako na djevojčice i dječake. Autizam se češće javlja kod dječaka, čak četiri puta više. Ako bismo malo produbili priču, možda bismo zaista mogli uvidjeti da li je ova teorija opravdana. Ne znam odgovor, ali znam da ga moramo naći. Naučnici konstantno rade na tome, ali trebalo bi uraditi još istraživanja.”, ističe Karp.

Hemikalija BPA ili bisfenol A počela je da se koristi još prije 120 godina u proizvodnji plastike, a kasnije je postala sastavni dio limenki, plastičnih proizvoda i dječjih flašica.

Studije iz 2009. godine utvrdile su da ove hemikalije mogu imati izuzuetno štetno dejstvo na zdravlje ljudi, a naročito djece, jer osim što se nalaze u dječijim flašicama, ima ih i u limenkama sa hranom za djecu i adaptiranim mlijekom.

Do ispuštanja štetnih hemikalija u dječiju hranu dolazi zbog izloženosti flašica visokim temperaturama.

Već sledeće godine, mnoge države zabranile su upotrebu ove hemikalije u dječijim proizvodima, ali ona se i dalje u nekim zemljama upotrebljava. Takođe, prema mišljenju doktora Karpa, BPS, zamjena za BPA, može biti podjenako opasna. Nedavno istraživanje pokazuje da BPS može dovesti do mnogih poremećaja u kasnijem životu, kao i da može doći do poremećaja muških hormona.

Šta mogu roditelji da urade?

BPS nije uvijek označen na proizvodima i može se naći na onima koji ne sadrže BPA. Zato bi roditelji trebalo da:

1. Ne upotrebljavajte limenke koje imaju oznaku trougla sa sedmicom u sredini ili samo sedmicom #7.

2. Koristite što više svježe ili zamrznute namirnice. Limenke za konzervisano voće i povrće mogu da sadrže BPA ili BPS.

3. Koristite silikonske posude za hranu koje ne sadrže BPA i BPS.

 

(Nezavisne)