Gotovo svo obradivo tlo koje danas postoji nastalo je od stijena. Priroda je milionima godina drobila i usitnjavala stijene u sićušne čestice koje danas nazivamo tlom.
Kako je nastalo obradivo tlo
To se događalo na različite načine. Uslijed naizmjeničnog zagrijavanja i hlađenja, stijene su pucale. Vjetrom nošen pijesak polirao je kamen, ledenjaci su strugali njegovu površinu, a valovi koji su udarali o obalu razbijali su stijene u sve manje i manje dijelove. Neke bakterije stvarale su kiseline koje su potpomagale raspad kamenja. Pješčano tlo ponajviše je sastavljeno od pijeska. Glina se sastoji od vrlo sitnih čestica i obično je takvo tlo tvrdo, hladno i vlažno. Ilovača je mješavina pijeska i gline. Kamenito tlo sadrži veliku količinu kamena i šljunka. Humus sadrži nešto kamenih, čestica i uglavnom se sastoji od organskih tvari, od trulih biljaka i razgrađenih životinjskih vrsta.
Tlo na kojem rastu biljke ne sadrži u sebi samo kamene čestice. To je složena supstanca, u kojoj se nalaze mineralne soli, trula organska tvar i živi organizmi. Vrijednost tla ovisi o njegovoj sposobnosti opskrbe korijenja biljaka hranom, zrakom i vodom. Ako bi se tlo prekopalo i u njemu ubilo sve žive organizme, ono više ne bi bilo plodno.